Hrvatska

Republika Hrvatska
Zastava Grb
Himna: "Lijepa naša domovino"
Položaj Hrvatske na karti Položaj Hrvatske
Glavni grad		Zagreb
Službeni jezik		hrvatski
Državno uređenje
• Predsjednik		Ivo Josipović
• Premijer		Jadranka Kosor
Zakonodavstvo
Nezavisnost		od Jugoslavije 25. juni, 1991.
Površina
• Ukupno		56.542 km2 (126.)
• Vode (%)		0.2
Stanovništvo
• Ukupno		4.491.543 (juli 2008) (122.)
• Gustoća		81/km2
Valuta		Kuna (HRK)
Vremenska zona		CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj		+385
Internetska domena		.hr

Hrvatska je država u Srednjoj Evropi, Sredozemlju i na Balkanu između Slovenije i Bosne i Hercegovine na obalama Jadranskog mora. Ukupna površina Hrvatske je 87.661 km², kopno 56.594 km². Glavni grad je Zagreb. Ukupno stanovništvo je 4.495.248. od tih, 90% su Hrvati, 4,5% Srbi (1990. godine 12,2%) i 0,5% Bošnjaci. Dominantna religija je katoličanstvo. Hrvatska je od 2004. godine kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Hrvatska je postala NATO članica u aprilu 2009. godine. Pregovori s Evropskom unijom su službeno otvoreni u oktobru 2005. godine

Historija

Prije dolaska Slavena, na teritoriji sadašnje Hrvatske su živjeli Iliri koje je osvojilo Rimsko carstvo u 1. vijeku naše ere. Hrvati su naselili područje u 7. vijeku i osnovali dvije kneževine: Panonsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku. U vrijeme primorsko hrvatskog kneza Branimira, ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom pape Ivana VIII od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. vijeku. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je kralj Tomislav u jedinstveno kraljevstvo 925. godine kralj Tomislav je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. godine kad je priložena Mađarskoj.

Mohačka bitka 1526. godine je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije Jagelovića. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, Osmansko carstvo osvaja Liku, Dalmaciju, i Slavoniju. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593. godine), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod Austrijsku vlast. Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. vijeka ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848. godine.

Pula

Nakon prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Kraljevstva Srba, Hrvata, i Slovenaca. Politički konflikt sa Beogradskim režimom karakteriziro je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije 1941. godine. Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Evropi u kojoj je organiziran oružani otpor nacističkom i fašističkom poretku, 22. 06. 1941. Nakon drugog svjetskog rata, Hrvatska postaje dio federativne (druge) Jugoslavije.

Split

Nakon smrti utemeljitelja druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita 1980. godine počeo je njen polagani raspad. Stranka Franje Tuđmana (HDZ) pobjedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj 1990. godine. Međutim, Srbi u Hrvatskoj, instrumentalizirani od strane velikosrpski nastrojenog nacionalističkog srbijanskog političkog vodstva podržanog od strane srbijanskih intelektualnih krugova te vrhuške Jugoslavenske armije, podižu pobunu (tzv. balvan revolucija) te uspostavljaju kvazi-državnu tvorevinu tzv. Republiku Srpsku Krajinu koju su kanili pridružiti ostalim tzv. srpskim zemljama na području tada već bivše SFRJ. Hrvatski domovinski rat je završio 1995godine kada je Hrvatska vojska oslobodila većinu teritorija koji je bio privremeno okupiran u uspješnoj operaciji "Oluja", odnosno 1998. nakon mirne reintegracije okupiranoga dijela Slavonije.

Vlada

Prema ustavu iz 1991. godine, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. godine. Hrvatska je postigla nezavisnost od bivše Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Ustav je bio mjenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je vrhovni sud. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova državno sudbenog vijeća izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan ustavni sud koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je Hrvatski Sabor koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. siječnja do 30. juni, i od 15. oktobra do 15. decembra.

Trenutni predsjednik Vlade Republike Hrvatske je Ivo Sanader a predsjednik države je Stjepan Mesić. Glavne političke stranke Hrvatske su Social-Demokratska Partija, Hrvatska Demokratska Zajednica,Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, i Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.

Politička podjela

Glavni članak: Županije u Hrvatskoj

Županije Hrvatske.

Hrvatska je podjeljena na dvadeset županija. Kantoni su uspostavljeni 1990. godine nakon usvajanja novog ustava. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko općina. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni grad Zagreb, koji je zbog stanja i važnosti odvojen od svoje županije. Kantoni Hrvatske su:

1. Zagrebačka	8. Primorsko-goranska	15. Šibensko-kninska
2. Krapinsko-zagorska	9. Ličko-senjska	16. Vukovarsko-srijemska
3. Sisačko-moslavačka	10. Virovitičko-podravska	17. Splitsko-dalmatinska
4. Karlovačka	11. Požeško-slavonska	18. Istarska
5. Varaždinska	12. Brodsko-posavska	19. Dubrovačko-neretvanska
6. Koprivničko-križevačka	13. Zadarska	20. Međimurska
7. Bjelovarsko-bilogorska	14. Osječko-baranjska	21. Grad Zagreb

Geografija

Položaj Hrvatske u Evropi.

Hrvatska se nalazi na raskrsnici srednje, južne, i istočne Evrope. Hrvatska graniči sa šest država. To su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Srbija ,Crna Gora i Italija preko jadranskog mora. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada Neuma.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine), pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, i kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje, i Dalmacija.

Obala

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu sredozemna (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu podsredozemna (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je do 25 °C.

Motiv sa Makarske rivijere

Ukupna površine Hrvatske je 56.542 km². Jadranska obala duga je 5.835 km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Šibenik

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Pula, i Zadar (Također pogledajte Spisak gradova u Hrvatskoj).

Privreda

Zadar

Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po glavi (base PPP) 2002. godine iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka Evropske unije. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni. Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84 % BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu. Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su Italija (22,4%), Bosna i Hercegovina (14,4%), Njemačka (12,5%), Slovenija (8%) i Austrija (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i Francuska (5,2%).

Stanovništvo

Prema procjenama iz 2005. godine, ukupno stanovništvo Hrvatske iznosilo je 4.495.248. 18,3% stanovništva su mlađi od 14 godina, 66¸1% su između 15 i 64 godina stari, a 15,6% su stariji od 65 godina. Prosječna starost 38,9 godina, 37,1 za muškarce a 40,7 za žene.

Glavna etnička grupa države su Hrvati, koji čine skoro 90% stanovništva. Značajnije manjine su Srbi (4,5%), Bošnjaci (0,5%), Mađari (0,4%) i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.

Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i pravoslavne i sunitske muslimanske manjine. Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu. U Istarskom kantonu upotrebi je i italijanski jezik.

Kultura

Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičari Ruđer Bošković, Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran).

Relevantni članci

• Komunikacije u Hrvatskoj
• Prijevoz u Hrvatskoj
• Vanjski poslovi Hrvatske
• Vojska Hrvatske

Vanjski linkovi

• Vlada Hrvatske
• Hrvatska turistička zajednica