Razlika između verzija stranice "Biljana Plavšić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Poništene izmjene koje je napravio 92.36.247.166 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Luckas-bot
Red 19: Red 19:
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
}}
}}
'''Biljana Plavšić''' (* [[7. juli]] [[1930]]., [[Tuzla]] - ), [[Bosna i Hercegovina|bosansko-hercegovačka]] biologinja, kreten, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990]]. godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992]]. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
'''Biljana Plavšić''' (* [[7. juli]] [[1930]]., [[Tuzla]] - ), [[Bosna i Hercegovina|bosansko-hercegovačka]] biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990]]. godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992]]. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane [[Republika Srpska|Republike Srpske]].


Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992]]. do [[1996]]. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njezin dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim [[Bošnjaci]]ma. Nakon što je Karadžić početkom [[1996]]. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine [[1997]]. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992]]. do [[1996]]. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njezin dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim [[Bošnjaci]]ma. Nakon što je Karadžić početkom [[1996]]. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine [[1997]]. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Verzija na dan 9 oktobar 2010 u 22:22

Biljana
Datoteka:Biljana plavsic.jpg

Biljana Plavšić (* 7. juli 1930., Tuzla - ), bosansko-hercegovačka biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane Republike Srpske.

Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njezin dolazak u Bijeljinu na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim Bošnjacima. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.

U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.[1]

Reference