Glagoljica

Historija alfabeta
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e. Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e. paleohebrejsko 10. vijek p. n. e. aramejsko 9. vijek p. n. e. Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e. tibetansko 7. vijek kmersko/javansko 9. vijek hebrejsko 3. vijek p. n. e. sirsko 2. vijek p. n. e. nabatejsko 2. vijek p. n. e. arapsko 4. vijek avestijsko 4–6. vijek grčko 9. vijek p. n. e. etrušćansko 8. vijek p. n. e. latinično 7. vijek p. n. e. rune 2. vijek ogamsko 4. vijek gotičko 4. vijek armensko 405. godina glagoljičko 862. godina ćirilično 10. vijek samaritansko 6. vijek p. n. e. iberska 6. vijek p. n. e. južnoarapsko 9. vijek p. n. e. etiopsko 5–6. vijek p. n. e.
meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.

Porijeklo naziva

Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.

I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.

Oblici glagoljice

Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Obla glagoljica azъ myslite šta buky našь jerъ vĕdĕ onъ jery glagoljǫ pokoi jerь dobrĕ rьci ĕtъ estъ slovo jo živĕti tvrъdo ju Ʒĕlo ukъ ęsъ zemli frъtъ ję iže hĕrъ ǫsъ (i) otъ jǫ (đervь) ci tita kako črьvь ižica ljudьje ša

Uglasta glagoljica

Najpoznatiji pronalasci

Baščanska ploča

Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.

Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.

Također pogledajte

• Baščanska ploča
• Ćiril i Metodije
• Ćirilica
• Bosančica

Vanjski linkovi

• Hronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
• Staroslavenski institut
• Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
• Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
• Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
• V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
• Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.

H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.

• Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
• Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
• Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.