Razlika između verzija stranice "Tuberkuloza"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: pnb:ٹی بی |
m robot Dodaje: bjn:Téréng |
||
Red 30: | Red 30: | ||
[[be-x-old:Сухоты]] |
[[be-x-old:Сухоты]] |
||
[[bg:Туберкулоза]] |
[[bg:Туберкулоза]] |
||
[[bjn:Téréng]] |
|||
[[bm:Sɔgɔsɔgɔnicɛ]] |
[[bm:Sɔgɔsɔgɔnicɛ]] |
||
[[bn:যক্ষ্মা]] |
[[bn:যক্ষ্মা]] |
Verzija na dan 23 oktobar 2010 u 22:29
Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC) je zarazna bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis.
Najčešće se javlja kao tuberkuloza pluća, ali ponekad zahvata i centralni nervni sistem (meningitis), krvožilni sistem (milijarna TB), limfni sistem, genitourinarni sistem, kosti i zglobove.
Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 miliona ljudi.
Devedeset posto svih zaraženih ima latentni oblik bolesti bez izraženih simptoma. Od onih koji razviju aktivnu formu bolesti, svake godine od svijetu umire 2 miliona ljudi, što čini tuberkulozu najsmrtonosnijom zaraznom bolešću iza AIDS-a.
Tuberkuloza je bila opisivana u još u drevnim medicinskim tekstovima, ali je tek u 19. vijeku identificirana kao posebna bolest. Poticaj istraživanju je bila industrijska revolucija i nagli priljev stanovništva u gradove gdje se bolest brzo počela širiti među siromašnim radnicima. Tuberkuloza je, slično kao i kolera, dovela do preispitivanja higijenskih navika u svrhu prevencije.
24. marta 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine 1946. omogućilo adekvatno liječenje. Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sistem bolesnika, te otkriće grupa bakterija koje su rezistentne na antibiotike.