Razlika između verzija stranice "Brsjaci"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bg:Берзити
m robot Mijenja: pl:Brsjacy
Red 19: Red 19:
[[hr:Brsjaci]]
[[hr:Brsjaci]]
[[mk:Берзити]]
[[mk:Берзити]]
[[pl:Berzici]]
[[pl:Brsjacy]]
[[ru:Верзиты]]
[[ru:Верзиты]]

Verzija na dan 30 oktobar 2010 u 16:17

Brsjaci (Berziti, Verziti) su slavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu Čuda sv. Dimitrije, vezano za opsadu Soluna. U 799. godini, slavenski knez Akamir zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice Irene. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti Verzetija, koja se nalazila u Tesalija. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.


Porijeklo Brsjaka

Brsjaci, kao i ostali Slaveni u Makedoniji, pripadaju južnoj slavenskoj grupi takozvanih Sklavina. Oni su jedno od osam slavenskih plemena koja naseljuju područje Makedonije: (Brsjaci , Smoljani, Strumjani, Dragoviti, Sagudati, Rinhini, Velegeziti и Veniti[1]). Bavarski geograf Bavarus iz 9. vijeka zapaža Berzite/Verzite koji su naseljavali današnje oblasti istočne Njemačke, zapadne Češke i jugozapadne Poljske, tačnije između gradova BaucenErfurtPragKrakov[2]. U 9. vijeku, Berziti su još postojali kao zasebni etnos u centralnoj Evropi i imali su 10 gradova (Verizane ciuitates X).


Berziti

Berziti, zajedno sa domorodnim makedonskim stanovništvom, su u 7. vijeku formirali kneževinu Sklaviniju. Poznati hroničar Teofan Konfesor[3] spominje da su Berziti kao vazali plaćali porez prvo Bizantiji, a od 9. vijeka Bugarskoj.

Reference

  1. ^ „Историја на македонскиот народ“, Др. Блаже Ристовски.
  2. ^ Descriptio civitatum et regionum ad septentrionalem plagam Danubii, Geographus Bavarus
  3. ^ Theophanes, ibid., p, 447,10–13