Razlika između verzija stranice "Endokrini sistem"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 121: Red 121:
[[sah:Эндокрин система]]
[[sah:Эндокрин система]]
[[sh:Endokrini sistem]]
[[sh:Endokrini sistem]]
[[si:අන්තරාසර්ග පද්ධතිය]]
[[simple:Endocrine system]]
[[simple:Endocrine system]]
[[sk:Endokrinná sústava]]
[[sk:Endokrinná sústava]]

Verzija na dan 10 novembar 2010 u 12:30

Glavne endokrine žlijezde. (Muškarac lijevo, Žena desno.) 1. Epifiza 2. Hipofiza 3. Štitna žlijezda 4. Grudna žlijezda 5. Nadbubrežna žlijezda 6. Pankreas 7. Jajnici 8. Testisi

Endokrini sistem je kontrolni sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U endokrinim žlijezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu hormoni koji su u stvari odgovor na te informacije. Putem njih regulišu se mnoge aktivnosti kao što su: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina vode i minerala u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke nervne ćelije – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju direktno u krv, limfu ili cerebrospinalnu tečnost , pošto ove žlijezde nemaju izvodne kanale,i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje dijeluju.

Endokrine žlijezde kičmenjaka nastaju od ždrijelnog epitela (štitna žlijezda, grudna žlijezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlijezde).

I neki drugi organi kao što su: jetra, gušterača, pojedini dijelovi crijeva, bubrezi, srce, polne žlijezde mogu također imati kao sporednu funkciju unutrašnje lučenje.

Hipotalamus

Hipotalamus luči hormone koji kontrolišu lučenje hormona hipofize.

Epifiza

Mala endokrina žlijezda u mozgu koja luči melatonin.

Hipofiza

Hipofiza je endokrina žlijezda veličine graška smještena u udubljenju, turskom sedlu (Sella turcica), klinaste kosti na bazi lobanje. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Kod čovjeka se sastoji iz dva režnja:

  • prednjeg (adenohipofiza)
  • zadnjeg (neurohipofiza)

Kod nekih životinja se nalazi i srednji režanj (pars intermedia) koji izlučuje melanocit stimulirajući hormon (MSH).

Endokrini pankreas

Između žlijezdanih mješkova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa ćelija α, β i γ, od kojih β ćelije luče inzulin (insula = ostrvo), a α luče glukagon. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do hiperglikemije (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest Dijabetes.

Štitna žlijezda (tiroidea)

Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlijezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju.

Paraštitna žlezda (paratiroidea)

Parna žlijezda – dve gornje i dve donje su priljubljene uz zadnju stranu štitne žlijezde. Luči parathormon koji reguliše količinu kalcijuma i fosfora u krvi i kostima.

Grudna žlijezda (timus)

Grudna žljezda je organ smješten u prednjem, gornjem dijelu grudnog koša odnosno medijastinuma.

Nadbubrežne žlijezde

Nalaze se na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.

Kora luči sljedeće grupe hormona:

  • mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji čuvaju život;
  • glikokortikoide: među njima je najaktivniji kortizol; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida;
  • androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dječijem uzrastu.

Srž nadbubrežne žlijezde luči adrenalin i noradrenalin. Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema – ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak itd.

Polne žlijezde

Rad polnih žlijezda je pod uticajem adenohipofize.

Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti Lejdigovih ćelija koje luče testosteron i androstedion (manje količine). Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika.

Jajnici luče estrogene i progesteron. Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona.

Ostali organi koji luče hormone

U ove organe spadaju srce (ANP i BNP), mišići (trombopoetin), koža (kalcidiol), masno tkivo (leptin), želudac (gastrin, sekretin, somatostatin i dr.), duodenum (holecistokinin), jetra (angiotenzin, somatomedin), bubrezi (renin), posteljica (progesteron, estrogen i dr.), materica (relaksin, prolaktin).