Razlika između verzija stranice "Bakar"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m robot Dodaje: koi:Ыргöн |
m robot Dodaje: ba:Баҡыр |
||
Red 140: | Red 140: | ||
[[ay:Anti]] |
[[ay:Anti]] |
||
[[az:Mis]] |
[[az:Mis]] |
||
[[ba:Баҡыр]] |
|||
[[bat-smg:Varis]] |
[[bat-smg:Varis]] |
||
[[be:Медзь]] |
[[be:Медзь]] |
Verzija na dan 21 novembar 2010 u 20:56
Ovo je glavno značenje pojma Bakar. Za druga značenja, pogledajte Bakar (čvor).
Šablon:Infokutija Hemijski element Bakar (Cu, latinski - cuprum) - hemijski element, metal VIIIB grupe. Posjeduje 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 58-73. Postojana sa samo dva: 63 i 65.
Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak bronze.
Zastupljenost
Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 55 ppm (eng. parts per million) u vidu minerala: halkopirita, halkozina, malahita, azurita i drugih. Najveći izvor bakra u ishrani su morski plodovi a među njima bakra najviše ima u ostrigama. Bakar se također može naći i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povrću, kuhanim iznutricama i kiviju.
Osobine
Čisti bakar je crvenkasto-braon boje, mek metal, vrlo velike toplotne i električne provodljivosti. Na vazduhu ne podliježe koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlači zelenom patinom bazičnih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksi sulfata ili hidroksi hlorida). Ako se u vazduhu nalazi velika količina sumpor dioksida umjesto zelene patine stvara se crni sloj bakar sulfida.
Jedinjenja
Bakar (II) sulfat CuSO4 ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksna jedinjenja bakra su stabilna, ipak dosta lako se mjenja oksidacioni broj bakra u takvim jedinjenjima i zato se ona često koriste kao katalizatori. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju. Bakar sa kalajem, cinkom, molibdenom i drugim prelaznim metalima čini grupu rastopa koji se uopšteno nazivaju bronziti. Od njih je najpoznatiji tombak koji podsjeća na zlato i koji ima veoma dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju.
Upotreba
Bakar se masovno upotrebljava za produkciju električnih provodnika i uopšte u elektronici. Zbog malih rezervi i velike primjene bakar predstavlja materijal od strateškog značaja. Bakar se dodaje u razne legure. Miješa se i sa srebrom i zlatom što u znatnoj mjeri poboljšava njihove mehaničke osobine.
Biološki značaj
Bakar je mikroelement koji se javlja u reaktivnim centrima mnogih enzima. Potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u sastav hemocijanina, ima pozitivan uticaj na ćelijsku membranu nervnih ćelija, i ima uticaj u slanju nervnih impulsa. Dnevno je potrebno minimalno unijeti 0,5 ppm. Akumulacija bakra u tkivima dovodi do Vilsonove bolesti.
Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije "upijanje" željeza i smanjenje broja krvnih zrnaca. Predpostavlja se da sem toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu srca i , usporava rad nervnog sistema (na primjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra također smanjuje i količinu bijelih krvnih zrnaca, a samim tim i otpornost organizma na bolesti.