Razlika između verzija stranice "Patologija"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Forgot to sign in |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Patologija''' (porijeklom iz grčkih riječi '''πάθος''' - ''pathos'': bol, patnja, osjećaj i '''λόγος''' - ''logos'':riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti. |
'''Patologija''' (porijeklom iz grčkih riječi '''πάθος''' - ''pathos'': bol, patnja, osjećaj i '''λόγος''' - ''logos'':riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.<br> |
||
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila [[autopsija]], koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "'''omnis cellula e cellula'''" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama. |
|||
<br>Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana. |
|||
== Istaknuti naučnici - patolozi == |
== Istaknuti naučnici - patolozi == |
||
*[[Giovanni Battista Morgagni]] |
*[[Giovanni Battista Morgagni]] |
||
*[[Rudolf Virchow]] |
*[[Rudolf Virchow]] |
||
*[Robert Koch]] |
*[[Robert Koch]] |
||
*[[Louis Pasteur]] |
*[[Louis Pasteur]] |
Verzija na dan 21 august 2006 u 02:15
Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula e cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.
Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.