Sudan

Republika Sudan جمهورية السودان Džumhūrīyât as-Sūdān
Zastava Grb
Himna: "Nahnu Jund Allah Jund Al-watan"
Položaj Sudana na karti Položaj Sudana
Glavni grad		Kartum
Službeni jezik		arapski
Državno uređenje
• Predsjednik		Omar al-Bashir
• Predsjednik vlade		Omar al-Bashir
Zakonodavstvo
Nezavisnost		Od Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva 1. januara 1956.
Površina
• Ukupno		2.505.810 km2 (10.)
• Vode (%)		5
Stanovništvo
• Ukupno		38.114.160 (124.)
• Gustoća		15/km2
Valuta		Sudanski dinar (10 funti = 1000 pijastera)
Vremenska zona		UTC +3
Pozivni broj		249
Internetska domena		.sd

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini prva na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:

• Egiptom na sjeveru,
• Libijom na sjeverozapadu,
• Čadom na zapadu,
• Srednjoafričkom Republikom na jugozapadu,
• DR Kongom na jugu,
• Ugandom na jugu,
• Kenijom na jugoistoku,
• Etiopijom na istoku i
• Eritrejom na istoku.

Historija

Poznata je po svojo antici,bila je u sastavu Starog Egipta.Sjeverni dio je poznat kao Nubija..Vladali su turci,postojale su feudalne države,bio je pod interesnom sferom Francuza i Engleza.Pržali su otpore Englezima.Ustanak 1881-1898 uspješno su ratovali s Englezima,ali je ipak došla do premoći Engleska.Bile su posljie toga određene pobune.Do 1956 bio dominion pod kontrolom Egipta(a on pod Englezima).Postali su nezavisni 1956.Poslije toga bilwe su mnoge promjene vlasti.Godine ¸1985 došla je na vlast grupa oficira.SAudan je imao mnoge probleme na jugu te je od 2004 ono pod pokroviteljstvom OUN.Razlozi su bili nacionalni.

Vlada

Od nezavisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni oficiri koji su na vlast dolazili državnim udarima. Godine 2003. sukobile su se provladine paravojne snage Janjaweed i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini Darfur.

Dana 9. januara 2005. u Najrobiju je potpisan mirovni sporazum. Time je okončan građanski rat koji je trajao 21 godinu. Po odredbama ovog sporazuma, jug je stekao autonomiju, a poslije 6 godina bi se organizovao referendum o samoopredjeljenju. Novi ustav je usvojen jula iste godine. Stvorena je vlada nacionalnog jedinstva.

Omar al-Bashir je kandidat na narednim predsjedničkim izborima 2010. godine, što će biti prvi slobodni izbori sa učešćem više političkih stranaka u zadnjih devet godina Njegov politički rival je potpredsjednik Salva Kiir Mayardit, vođa SPLA i trenutni predsjednik autonomne regije Južni Sudan .

Političke podjele

Sastoji se od 18 pokrajina, od kojih 3 čine posebnu cijelinu na jugu. U Sudanu se trenutno odvija više nasilnih sukoba između centralne vlasti i pojedinih pobunjeničkih grupa i regiona.

Geografija

Nalazi se na sjeveroistoku Afrike. Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke Nil koja nastaje kod Kartuma spajanjem Bijelog i Plavog Nila. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrivača. Na jugu se prostiru savane i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša tačka zemlje je 3187 m visoki Kinyeti.

Klima je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su erozija tla i dezertifikacija.

Privreda

Sudanska se ekonomija još uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi (80% zaposlenih i 40% BDP-a), ali u posljednjih nekoliko godina bilježi rast lake industrije, a pozitivim privrednim trendovima doprinosi i nedavno započeta proizvodnja nafte zahvaljujući kojoj je zemlja 1999. prvi put zabilježila višak u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom. Glavni faktori koji ograničavaju rast privrede su česte suše i nestabilnost zbog građanskog rata.

BDP je za 2004. procijenjen na 1900 $ po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Stanovništvo

Prema popisu iz 1981. broj stanovnika iznosio je 21 milion. Zbog građanskog rata popisi od tada nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 miliona stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada Kartuma (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 miliona ljudi, uključujući i 2 miliona izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih grupa što iznimno otežava efikasnu međusobnu saradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom muslimansko, a uz arapski govore se i mnogi domaći jezici.

Na jugu i zapadu stanovništvo pripada tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili kršćanstvu. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od sticanja nezavisnosti 1956. uzrokovao je privrednu i demografsku katastrofu.

Veći dio stanovništva koncentrisan je u dolini Nila i dolinama njegovih pritoka. Osobito je velika gustina naseljenosti u glavnom pamučnom području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i Port Sudan na obali Crvenog mora.

Kultura

Kultura je ranije bila veoma razvijena. Na sjeveru postoje piramide koje su više strmaste nego egipatske. Također južni je dio imao određene veze s Bizantijom. Pjesništvo i književnost su se razvijali s nadolazećim uticajima arapske kulture. Kultura je također bila inspirisana ustancima i ratovima. Poslije Drugog svjetskog rata dolazi do razvoja moderne književnosti. Godine 1910. napisana je prva Sudanska drama.

Reference

ak:Sudan