Razlika između verzija stranice "Južni Slaveni"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ro:Slavi de sud
m Zamjenjena Datoteka:Flag_of_Serbia_1991-2004.svg sa Datotekom:Flag_of_Serbia_1992-2004.svg (od strane ZooFari razlog: File renamed: old flag is used till the end of 1992 (http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/svi-nasi-re
Red 48: Red 48:
Datoteka:Flag of Krain.svg|Slovenci
Datoteka:Flag of Krain.svg|Slovenci
Datoteka:Flag of the Kingdom of Croatia.svg|Hrvati
Datoteka:Flag of the Kingdom of Croatia.svg|Hrvati
Datoteka:Flag of Serbia 1991-2004.svg|Srbi
Datoteka:Flag_of_Serbia_1992-2004.svg|Srbi
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|Crnogorci
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|Crnogorci
Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|Bugari
Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|Bugari

Verzija na dan 10 januar 2011 u 03:47

Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

Južnoslavenski narodi i etničke grupe

Zapadna grupa:

Istočna grupa:

Simboli

Trobojnica

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove il zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

Trobojnice po etničkim grupama

  • Slovenci: bijelo-plavo-crveno
  • Hrvati: crveno-bijelo-plavo
  • Srbi: crveno-plavo-bijelo
  • Crnogorci: crveno-plavo (svijetloplava)-bijelo
  • Bošnjaci: nema
  • Makedonci: nema
  • Bugari: bijelo-plavo (zeleno-plava)-crveno

Napomena: Crnogorci su narodnu trobojnicu imali na zastavi od 1992. do 2006. godine. Makedonci nikada nisu imali svoju trobojnicu, ali su kao narodnu boju smatrali crvenu. Bošnjaci također nikada nisu imali svoju trobojnicu, ponajviše zbog toga što su se često smatrali religijskom grupom muslimana, ali su u samim počecima devedesetih godina prošlog vijeka kao svoju trobojnicu prihvatili zasjedanjem Bošnjačkog kongresnog vijeća zeleno-bijelo-zeleno s polumjesecom u sredini. Ipak, ova zastava među narodom nikada nije bila priznata, tako da je praktično danas odbačena, jer Bošnjaci sebe ne smatraju religijskom već etničkom grupom.

Primjeri trobojnica


Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.