Razlika između verzija stranice "Georg Wilhelm Friedrich Hegel"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Mjbmrbot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Mijenja: en:Wilhelm Hegel
Mjbmrbot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Mijenja: en:Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Red 83: Red 83:
[[de:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]
[[de:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]
[[el:Γκέοργκ Βίλχελμ Φρήντριχ Χέγκελ]]
[[el:Γκέοργκ Βίλχελμ Φρήντριχ Χέγκελ]]
[[en:Wilhelm Hegel]]
[[en:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]
[[eo:Hegelo]]
[[eo:Hegelo]]
[[es:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]
[[es:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]

Verzija na dan 11 januar 2011 u 22:01

G.W.F. Hegel

George Wilhelm Friedrich Hegel (Georg Vilhelm Fridrih Hegel; 27. august 1770 - 14. novembar 1831), bio je njemački filozof. Rođen je u Štutgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nirnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske Mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.

Hegelova filozofija

Hegel pripada apsolutnom idealizmu, jer je za njega cjelokupna stvarnost jedna ,jedinstvena, apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprekidno razvija, kreće unutar sebe. To kretanje ima svoje faze a pokretačka snaga apsolutne ideje je dijalektika. Hegel je otkrio tri zakona dijalektike:

  1. Zakon jedinstva i borbe suprotnosti
  2. Zakon prelaska kvantiteta u kvalitet (i obrnuto)
  3. Zakon negacija negacije

Šema Hegelovog sistema

Njemački filozof Hegel je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Prema Hegelu, apsolutna ideja u svom samorazvoju prolazi kroz tri osnovne faze. U početku je čista misao i time se bavi logika. Ona tada još ništa ne zna o sebi. U drugoj fazi apsolutna ideja se počinje ispitivati kroz prirodu i time se bavi filozofija prirode- tada je apsolutna ideja objekat svog istraživanja. Nakon te faze ona dolazi u treću fazu duha, kada sve spoznaje o sebi, i time se bavi filozofija duha.

  • Logika
    • Nauka o bitku (kvalitet, kvantitet, mjera)
    • Nauka o biti/suštini (bit, pojam, stvarnost)
    • Nauka o pojmu (subjektivni pojam, objekat, ideja)
  • Filozofija prirode
    • Mehanika
    • Fizika
    • Organika
  • Filozofija duha
    • Subjektivni duh (antropologija, fenomenologija, psihologija)
    • Objektivni duh (pravo, moralitet, itd.)
    • Apsolutni duh (Umjetnost, religija, filozofija)

Najpoznatija Hegelova djela

Također pogledajte

Vanjski linkovi