Leonardo da Vinci

Leonardo da

Leonardo da Vinci (15. aprila 1452. - 2. maja 1519.) italijanski slikar, arhitekt, pronalazač, muzičar, kipar, izumitelj, matematičar i inženjer.

Ukratko - najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.

Njegova djela "Posljednja večera" (1495-97) kao i "Mona Lisa" (1503-06) spadaju među najpopularnije i najuticajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane historijskog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više nego višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio čovjekov najviši organ čula zato jer vid sam pretvara činjenice u iskustva odmah, korektno, i sa sigurnošću. To znači da svaki fenomen koji je promatran postaje objekt znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna tema njegovih pročavanja čovjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost dostizala je u svako područje u kojem se koristilo grafičko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt kao i inženjer. Ali on je išao i iznad svega toga. Njegov veličanstven intelekt, njegova neuobičajena snaga opservacije, te njegovo majstorstvo umjetnosti crtanja vodilo ga je u promatranje same prirode, koju je proučavao sa metodičnošću i ubacujući logiku - u čemu su njegova umjetnost i njegova znanost bile jednako zastupljene.

Mona Liza, 1506

Posljednja večera

Crtež proučavanja embriona

Biografija:

1452 .

• Leonardo je rođen u mjestu Vinci, blizu Firence, 15. aprila 1452

1460.

• djetinjstvo u Vinciju
• odlazi u Firencu, postaje šegrt u radionici kod Verrocchija (1469)

1470.

• postaje član udruženja slikara (1472)
• završava svoj prvi poznat crtež "La valle dell'Arno" ("Dolina Arno") (1473)
• slika anđela na Verrocchiovoj "Krštenje Isusa Krista" (1475)
• slika "Navješćenje" (1477)
• portret Ginevre de'Benci (1478)

1480.

• slika "San Gerolamo" i "Poklonuće magova" (1481)
• napušta Firencu i odlazi u Milano, u službu kod Ludovika Sforze (1482-3)
• slika "Djevica u spilji" (1483-6)
• počinje istraživati ljudsko letenje (1486)
• anatomski crteži u manuskriptima (1488-9)

1490.

• dizajnira spravu za letenje (1492)
• radi na velikoj equestrian statui Francesca Sforze (1493)
• proučava otpornost raznih vrsta arkada (1494)
• slika drugu sliku "Djevica u spilji" (1494)
• slika "Posljednja večera" (1495)
• susreće matematičara Luku Paciolija, sa kojim proučava Euklida (1496)
• slika "Madonna i dijete sa svetom Anom" (1499)
• napušta Milano (1499) da bi se vratio u Firencu, ostaje u Mantui i Veneciji (1500)

1500.

• Cesare Borgia zapošljava Leonarda kao vojnog inženjera (1502)
• dizajnira ratne mašine i crta topografske mape (1502-3)
• crta studije za "Bitku kod Anghiarija" (1503-6)
• slika "Mona Lisa" (1504?)
• proučava let ptica, dizajnira spravu za letenje, i pokušava riješiti kvadraturu kruga (1505)
• proučava fluidne elemente: vodu, zrak i vatru (1506-8)
• vraća se u Milano (1508)
• slika "Sveta Ana" (1509)

1510.

• poduzima detaljna anatomska istraživanja (1510)
• odlazi u Rim tražeći patronažu novog Pape Leo X (1513)
• konstruira mehaničkog lava za krunidbu Franje I, kralja Francuske (1515)
• slika "Samoportret" (1515)
• odlazi na dvor Franje I, Amboise (1516)
• dizajnira palaču u Romorantinu (1517)
• umire u Amboise, 2. maja 1519.

Slikarstvo

Najpoznatija slika Leonarda da Vincija je definitivno Mona Lisa. Osim nje, svima poznato djelo je i Posljednja večera.

Ostala slikarska djela:

• Djevica u špilji
• Sveti Ivan Krstitelj
• Starac i mladić
• Poklonstvo kraljeva

Pronalasci

Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči sa neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, čovjekov let, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova...

Leonardov učinak je pregled toga izvanrednog perioda ljudske historije koji je poznat kao italijanska renesansa, perioda velikih kulturnih prednosti i velikih projekata. Leonardova djela su odraz čovjeka i žene toga doba, onoga što su osjećali i činili, sprava koje su gradili kako bi zauzvrat mogli graditi zgrade, palače, dvorce; mašine za vođenje rata, za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba čija dostupnost je bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi pronalazci su svjedoci ko i šta je on bio - čovjek koji je bio oblikovan najomiljenijim i najstimulativnijim gradom toga doba, Firencom, i ko je bio potican na osnovu svog vlastitog uzorka istraživanja i skiciranja ideja i planova i koncentriran na više različitih sektora, rangiranih od hidraulike do mehanike, do letenja, do anatomije i do optike... Trebamo samo pogledati neke od najinteresantnijih ideja od svih sadržanih u više od 6.000 Leonardovih zapisa kako bismo shvatili veličinu njegovih misli.

Jedan od najznačajnijih pronalazaka je i padobran.

Vanjski linkovi

• Art Gallery - Leonardo da Vinci