Razlika između verzija stranice "Arhiv"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: es:Archivo de documentos
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (robot Dodaje: eo, ko, sk Mijenja: hr, uk
Red 40: Red 40:
[[el:Αρχείο]]
[[el:Αρχείο]]
[[en:Archive]]
[[en:Archive]]
[[eo:Arkivo]]
[[es:Archivo de documentos]]
[[es:Archivo de documentos]]
[[et:Arhiiv]]
[[et:Arhiiv]]
Red 46: Red 47:
[[gl:Arquivo]]
[[gl:Arquivo]]
[[he:ארכיון]]
[[he:ארכיון]]
[[hr:Arhivalije]]
[[hr:Arhiv]]
[[hu:Levéltár]]
[[hu:Levéltár]]
[[id:Arsip]]
[[id:Arsip]]
Red 53: Red 54:
[[iu:ᓂᐱ/nipi]]
[[iu:ᓂᐱ/nipi]]
[[ja:公文書館]]
[[ja:公文書館]]
[[ko:기록 보관소]]
[[la:Archivum]]
[[la:Archivum]]
[[lt:Archyvas]]
[[lt:Archyvas]]
Red 63: Red 65:
[[sh:Arhivalije]]
[[sh:Arhivalije]]
[[simple:Archive]]
[[simple:Archive]]
[[sk:Archív (inštitúcia)]]
[[sl:Arhiv]]
[[sl:Arhiv]]
[[sq:Arkivi]]
[[sq:Arkivi]]
Red 70: Red 73:
[[th:จดหมายเหตุ]]
[[th:จดหมายเหตุ]]
[[tr:Arşiv]]
[[tr:Arşiv]]
[[uk:Архіви]]
[[uk:Архів]]
[[zh:檔案]]
[[zh:檔案]]

Verzija na dan 21 januar 2011 u 14:15

Arhiv (lat. archivum, odnosno grč. archeion, ustanova vlade) je kolekcija spisa i dokumenata. Pojam se može odnositi i na mjesto gdje se ti spisi i dokumenti čuvaju. Arhivi su sačinjeni od dokumenata stvorenih za vrijeme života neke osobe ili organizacije. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje. Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani mediji, obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je arhivalija.

Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom fond. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta.

Etimologija

Riječ arhiv potiče od grčke riječi arkhé, koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan arhonta. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti.

Antropološko značenje

Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u Francuskoj revoluciji.

Arhivska istraživanja

Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv.

Također pogledajte

  • Internet Archive (Internet Arhiv) je javna neprofitna organizacija osnovana 1996. godine. Omogućuje pristup starijim verzijama Web stranica, kao i arhiviranim knjigama, te zvučnim i video zapisima. Arhivisti smatraju da je Internet Arhiv, za razliku od običnih arhiva, digitalna biblioteka, jer nema osobine pravog arhiva.

Vanjski linkovi