Razlika između verzija stranice "Muhamed Kreševljaković"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 21: Red 21:
'''Muhamed Kreševljaković''', historičar i političar. Rođen [[1939]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], umro [[2001]]. godine.
'''Muhamed Kreševljaković''', historičar i političar. Rođen [[1939]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], umro [[2001]]. godine.


Završio [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]], grupa [[historija]]. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Prijepolje|Prijepolju]] i [[Kakanj|Kaknju]]. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu ''"[[Kadićeva kronika|Kadićeve kronike]]"'' na kojoj je, zajedno sa Fehimom Spahom radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta ''"Zeleni-BiH"''. Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru [[1990]]. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra [[1990]]. do aprila [[1994]]. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u [[Italija|Italiji]] sa sjedištem u [[Milano|Milanu]]. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na [[šehid]]skom mezarju ''"[[Šehidsko mezarje Kovači|Kovači]]"''.
Završio [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]], grupa [[historija]]. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Prijepolje|Prijepolju]] i [[Kakanj|Kaknju]]. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu ''"Kadićeve kronike"'' na kojoj je, zajedno sa Fehimom Spahom radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta ''"Zeleni-BiH"''. Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru [[1990]]. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra [[1990]]. do aprila [[1994]]. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u [[Italija|Italiji]] sa sjedištem u [[Milano|Milanu]]. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na [[šehid]]skom mezarju ''"[[Šehidsko mezarje Kovači|Kovači]]"''.


[[Kategorija:Bošnjačka historiografija|Kreševljaković, Muhamed]]
[[Kategorija:Bošnjačka historiografija|Kreševljaković, Muhamed]]

Verzija na dan 23 januar 2011 u 09:24

Muhamed
Datoteka:Kresevljakovic.jpg

Muhamed Kreševljaković, historičar i političar. Rođen 1939. godine u Sarajevu, umro 2001. godine.

Završio Filozofski fakultet, grupa historija. Radio kao profesor historije i latinskog jezika u Velikoj Kladuši, Prijepolju i Kaknju. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama naučnim časopisima i godišnjacama objavio više članaka i rasprava te jednu knjigu. Posebno je značajan njegov rad na prijevodu "Kadićeve kronike" na kojoj je, zajedno sa Fehimom Spahom radio duži niz godina. Ovaj rad još nije publikovan. Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH, a kao rezultat ovih aktivnosti bio je i jedan od osnivača pokreta "Zeleni-BiH". Na prvim demokratskim izborima izabran je u decembru 1990. godine na mjesto gradonačelnika Sarajeva. Na tom mjestu nalazi se od decembra 1990. do aprila 1994. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Italiji sa sjedištem u Milanu. Dobitnik je više internacionalnih priznanja. Ukopan je na šehidskom mezarju "Kovači".