Razlika između verzija stranice "Mokraćovod"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Poništene izmjene koje je napravio 78.3.27.179 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao TXiKiBoT |
|||
Red 3: | Red 3: | ||
== Anatomija == |
== Anatomija == |
||
Mokraćovod polazi od bubrežne karlice, spušta se niz retroperitonealni prostor trbušne šupljine i ulazi u karlicu, gdje se završava ulivanjem u mokraćnu bešiku. Prema tome, na njemu se razlikuju trbušni (''pars abdominalis'') i karlični deo (''pars pelvina''). Granicu između ovih dijelova čini tzv. terminalna (granična) linija. Prilikom ulaska u karličnu šupljinu mokraćovod obrazuje graničnu krivinu (''flexura marginalis ureteris'') i u tom suženom delu može da se zaustavi bubrežni [[kamen]]. Krivina mokraćovoda se projektuje na prednjem trbušnom zidu u predelu Haleove topografske tačke. Mokraćovodi prolaze kroz zid bešike ukoso. Prilikom rastezanja zida mokraćne bešike, nabor njene sluznice djeluje kao valvula i sprečava vraćanje (refluks) urina ka ureterima i eventualno širenje infekcije iz bešike prema bubrezima. |
|||
[[Kategorija:Mokraćni sistem]] |
|||
[[ar:حالب]] |
|||
[[bg:Пикочопровод]] |
|||
[[ca:Urèter]] |
|||
[[cs:Močovod]] |
|||
[[de:Harnleiter]] |
|||
[[dv:ގުރުތާ]] |
|||
[[en:Ureter]] |
|||
[[eo:Uretero]] |
|||
[[es:Uréter]] |
|||
[[eu:Ureter]] |
|||
[[fa:میزنای]] |
|||
[[fi:Virtsanjohdin]] |
|||
[[fr:Uretère]] |
|||
[[he:שופכן]] |
|||
[[hr:Mokraćovod]] |
|||
[[id:Ureter]] |
|||
[[it:Uretere]] |
|||
[[ja:尿管]] |
|||
[[jv:Urètèr]] |
|||
[[ko:수뇨관]] |
|||
[[ku:Mîzlûl]] |
|||
[[lt:Šlapimtakis]] |
|||
[[lv:Urīnvadi]] |
|||
[[nl:Urineleider]] |
|||
[[no:Urinleder]] |
|||
[[pl:Moczowód]] |
|||
[[pt:Ureter]] |
|||
[[ru:Мочеточник]] |
|||
[[sh:Mokraćovod]] |
|||
[[sk:Močovod]] |
|||
[[sl:Sečevod]] |
|||
[[sr:Мокраћовод]] |
|||
[[te:మూత్రనాళం]] |
|||
[[uk:Сечовід]] |
|||
[[zh:输尿管]] |
Verzija na dan 28 januar 2011 u 10:34
Mokraćovod (lat. ureter) je parni cjevasti organ, koji sprovodi definitivno uobličenu mokraću iz bubrega u mokraćnu bešiku. Kod ljudi prosječna dužina mokraćovoda iznosi 24-34cm, a prečnik je oko 5mm. Kao i ostali djelovi mokraćnih puteva, i ovaj organ ima isključivo konduktornu ulogu, odnosno ne utiče na volumen i sastav mokraće.
Anatomija
Mokraćovod polazi od bubrežne karlice, spušta se niz retroperitonealni prostor trbušne šupljine i ulazi u karlicu, gdje se završava ulivanjem u mokraćnu bešiku. Prema tome, na njemu se razlikuju trbušni (pars abdominalis) i karlični deo (pars pelvina). Granicu između ovih dijelova čini tzv. terminalna (granična) linija. Prilikom ulaska u karličnu šupljinu mokraćovod obrazuje graničnu krivinu (flexura marginalis ureteris) i u tom suženom delu može da se zaustavi bubrežni kamen. Krivina mokraćovoda se projektuje na prednjem trbušnom zidu u predelu Haleove topografske tačke. Mokraćovodi prolaze kroz zid bešike ukoso. Prilikom rastezanja zida mokraćne bešike, nabor njene sluznice djeluje kao valvula i sprečava vraćanje (refluks) urina ka ureterima i eventualno širenje infekcije iz bešike prema bubrezima.