Razlika između verzija stranice "FAO"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 29: Red 29:
[[ar:منظمة الأغذية والزراعة]]
[[ar:منظمة الأغذية والزراعة]]
[[az:BMT-nin Ərzaq və Kənd Təsərrüfatı Təşkilatı]]
[[az:BMT-nin Ərzaq və Kənd Təsərrüfatı Təşkilatı]]
[[ca:Organització de les Nacions Unides per a l'Agricultura i l'Alimentació]]
[[ca:FAO]]
[[cs:Organizace pro výživu a zemědělství]]
[[cs:Organizace pro výživu a zemědělství]]
[[da:FAO]]
[[da:FAO]]

Verzija na dan 5 februar 2011 u 02:41

Datoteka:FAO logo.gif
Simbol organizacije za hranu i poljoprivredu

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (poznatija pod engleskim imenom Food and Agriculture Organization, odnosno skraćenicom FAO) je specijalizirana organizacija Ujedinjenih nacija.

FAO je osnovan 1945. godine u Québeku u Kanadi. Dan osnivanja FAO-a (16. oktobar) se danas obilježava kao „Svjetski dan hrane“. Sjedište je 1951. godine premješteno u Rim u Italiji, gdje se i danas nalazi. FAO trenutno ima 190 članica (189 država i Evropsku uniju kao posebnu članicu). Bosna i Hercegovina je članica FAO-a od 8. novembra 1993. godine.

Moto FAO-a glasi: „Pomoći da se stvori svijet bez gladi“.

Zadaća FAO-a je povećanje proizvodnje i pravednija raspodjela poljoprivrednih proizvoda i hrane uopće na svjetskom nivou kao sredstvo za osiguranje odgovarajuće ishrane i povećanje životnog standarda svih ljudi na svijetu. U ovom smislu, FAO je izradio i stavio besplatno na raspolaganje tzv. Codex Alimentarius koji definira međunarodne standarde za sigurnost prehrambenih proizvoda.

Osnovni zadaci Organizacije za hranu i poljoprivredu su:

  • Pružanje pomoći zemljama u razvoju,
  • Pružanje informacija o ishrani, prehrambenim proizvodima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu,
  • Savjetovanje vladinih organizacija,
  • Organiziranje sastanaka između zemalja s ciljem diskusije o osnovnim problemima ishrane u današnjem svijetu.

Kritike

FAO je dugo vremena kritiziran zbog načina realizacije svojih planova pomoći. Najčešće se kritiziralo slanje velikih količina besplatnih prehrambenih proizvoda u siromašne zemlje što je neizbježno dovodilo do sloma lokalne proizvodnje i trgovine. U međuvremenu je FAO promijenio način realizacije svojih planova tako da se danas u većini slučajeva trudi kupovati i distribuirati lokalne proizvode. S druge strane, FAO kritiziraju i oni koji smatraju da ova organizacija daje hranu siromašnima ali ne pokušava riješiti probleme koji su doveli do nedostatka prehrambenih proizvoda u određenim zemljama: kapitalizam, nedostatak infrastrukture, pretjerano crpljenje prirodnih resursa ili rat.

Vanjski linkovi