Razlika između verzija stranice "Četvrti krstaški rat"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćena izmjena 1402392 korisnika 94.189.182.76 (razgovor)
Red 2: Red 2:
'''Četvrti krstaški rat (1201-1204)''' je zapravo počeo radi osvajanja [[Jerusalem]]a kroz invaziju [[Egipat|Egipta]]. Kada su se krstaši u proljeće skupili u Veneciji, bilo ih je više nego što je planirano da se prevuče mletačkim brodovima do Konstantinopolja. Krstaši nisu imali dovoljno novca da plate prijevoz, pa im je mletački dužd Enriko Dandolo predložio da mu traženu sumu kompenziraju tako što će mu pomoći da zauzme Zadar, koji je bio pod vlašću Ugarske. Krstaši nisu imali izbora te su pomogli Mlečane da zauzmu Zadar u novembru 1202.godine. U [[april]]u [[1204]]. godine, krstaši su opsjeli i osvojili grad [[Konstantinopolj]] ([[Carigrad]]), glavni grad Bizantijskog carstva. Taj dogadjaj često je opisivan kao jedan od najprofitabilnijih, ali i najsramnijih padova u historiji.
'''Četvrti krstaški rat (1201-1204)''' je zapravo počeo radi osvajanja [[Jerusalem]]a kroz invaziju [[Egipat|Egipta]]. Kada su se krstaši u proljeće skupili u Veneciji, bilo ih je više nego što je planirano da se prevuče mletačkim brodovima do Konstantinopolja. Krstaši nisu imali dovoljno novca da plate prijevoz, pa im je mletački dužd Enriko Dandolo predložio da mu traženu sumu kompenziraju tako što će mu pomoći da zauzme Zadar, koji je bio pod vlašću Ugarske. Krstaši nisu imali izbora te su pomogli Mlečane da zauzmu Zadar u novembru 1202.godine. U [[april]]u [[1204]]. godine, krstaši su opsjeli i osvojili grad [[Konstantinopolj]] ([[Carigrad]]), glavni grad Bizantijskog carstva. Taj dogadjaj često je opisivan kao jedan od najprofitabilnijih, ali i najsramnijih padova u historiji.


== Historijska pozadina ==


Poslije propasti [[Treći krstaški rat|Trećeg krstaškog pohoda]] ([[1189]].-[[1192]].) u Evropi nije bilo puno interesovanja za jos jedan rat protiv muslimana. Tada je Jerusalem bio pod kontrolom dinastije Abajida, koja je vladala cijelom [[Sirija|Sirijom]] i Egiptom, uz izuzetak par gradova koji su i dalje pripadali krstaškom Jerusalimskom carstvu, sa prijestolnicom u Akri. U trećem pohodu, krstaši su carstvo osnovali i na Kipru.
Ja sam Vladisav Krstonosic.

Idem u Ivan Goran Kovacic na Zvezdari.
Propovijesti [[Papa Inocent III|Pape Inocenta III]], koji je na čelo Katoličke crkve stupio [[1198]]. godine, probudila su razmišljanja o novom pohodu. Međutim, na njegov poziv su se oglušile mnoge evropske monarhije: [[Njemačka]] se snažno opirala Papskoj moći, a [[Engleska]] i [[Francuska]] su i dalje bile u međusobnom ratu.
Odeljenje sesto dva.

Razredna:Natasa Stanjkovic


[[Kategorija:Krstaški ratovi]]

[[an:Quatrena cruzata]]
[[ar:حملة صليبية رابعة]]
[[arz:الحمله الصليبيه الرابعه]]
[[be:Чацвёрты крыжовы паход]]
[[bg:Четвърти кръстоносен поход]]
[[bn:চতুর্থ ক্রুসেড]]
[[ca:Quarta Croada]]
[[cs:Čtvrtá křížová výprava]]
[[cy:Y Bedwaredd Groesgad]]
[[de:Vierter Kreuzzug]]
[[el:Δ' Σταυροφορία]]
[[en:Fourth Crusade]]
[[es:Cuarta Cruzada]]
[[et:Neljas ristisõda]]
[[eu:Laugarren Gurutzada]]
[[fi:Neljäs ristiretki]]
[[fr:Quatrième croisade]]
[[he:מסע הצלב הרביעי]]
[[hr:Četvrti križarski rat]]
[[id:Perang Salib Keempat]]
[[it:Quarta crociata]]
[[ja:第4回十字軍]]
[[ko:제4차 십자군]]
[[ku:Sefera xaçperestan ya çarem]]
[[la:Quarta expeditio sacra]]
[[mk:Четврта крстоносна војна]]
[[ms:Perang Salib Keempat]]
[[nl:Vierde Kruistocht]]
[[no:Fjerde korstog]]
[[pl:IV wyprawa krzyżowa]]
[[pt:Quarta Cruzada]]
[[ro:Cruciada a patra]]
[[ru:Четвёртый крестовый поход]]
[[sh:Četvrti križarski rat]]
[[sk:Štvrtá križiacka výprava]]
[[sr:Четврти крсташки рат]]
[[th:สงครามครูเสดครั้งที่ 4]]
[[tr:Dördüncü Haçlı seferi]]
[[uk:Четвертий хрестовий похід]]
[[vec:Quarta Crociata]]
[[zh:第四次十字军东征]]

Verzija na dan 9 februar 2011 u 19:51

Krstaški ratovi
Uzroci krstaških ratova


Četvrti krstaški rat (1201-1204) je zapravo počeo radi osvajanja Jerusalema kroz invaziju Egipta. Kada su se krstaši u proljeće skupili u Veneciji, bilo ih je više nego što je planirano da se prevuče mletačkim brodovima do Konstantinopolja. Krstaši nisu imali dovoljno novca da plate prijevoz, pa im je mletački dužd Enriko Dandolo predložio da mu traženu sumu kompenziraju tako što će mu pomoći da zauzme Zadar, koji je bio pod vlašću Ugarske. Krstaši nisu imali izbora te su pomogli Mlečane da zauzmu Zadar u novembru 1202.godine. U aprilu 1204. godine, krstaši su opsjeli i osvojili grad Konstantinopolj (Carigrad), glavni grad Bizantijskog carstva. Taj dogadjaj često je opisivan kao jedan od najprofitabilnijih, ali i najsramnijih padova u historiji.

Historijska pozadina

Poslije propasti Trećeg krstaškog pohoda (1189.-1192.) u Evropi nije bilo puno interesovanja za jos jedan rat protiv muslimana. Tada je Jerusalem bio pod kontrolom dinastije Abajida, koja je vladala cijelom Sirijom i Egiptom, uz izuzetak par gradova koji su i dalje pripadali krstaškom Jerusalimskom carstvu, sa prijestolnicom u Akri. U trećem pohodu, krstaši su carstvo osnovali i na Kipru.

Propovijesti Pape Inocenta III, koji je na čelo Katoličke crkve stupio 1198. godine, probudila su razmišljanja o novom pohodu. Međutim, na njegov poziv su se oglušile mnoge evropske monarhije: Njemačka se snažno opirala Papskoj moći, a Engleska i Francuska su i dalje bile u međusobnom ratu.