Razlika između verzija stranice "Berberi"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot uklanja: el:Βέρβεροι
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: et:Berberid
Red 88: Red 88:
[[eo:Berberoj]]
[[eo:Berberoj]]
[[es:Bereberes]]
[[es:Bereberes]]
[[et:Berberid]]
[[eu:Berbere]]
[[eu:Berbere]]
[[fa:قوم بربر]]
[[fa:قوم بربر]]

Verzija na dan 6 mart 2011 u 13:52

Berberi ( Imazighen - "Slobodnjaci") je jedan grupni naziv za rodove sjeverne Afrike koji pričaju berberskim jezikom. Ime Berber dolazi iz grčke riječi barbar.

Porijeklo

O porijeklu Berbera ili Imazighena je jako malo poznato. Oni slove danas za autohtoni narod sjeverne Afrike.

Smatra se da su njihovi predhodnici bili Numidi, Garamanteni i Libijci. Grčki pisac historije Herodot ih spominje u svojim djelima.

Jezik

Berberi, Irifian ili Imazighen (Amazigh) su semitsko-hamitska (afroazijski jezici) jezička i narodna grupa u sjevernoj Africi i zapadnom Egiptu. Pišu vlastitim pismom Tifinagh, ali i arapskim i latinskim pismom.

Dio stanovništva Alžira, Maroka i Tunisa je berberskog porijekla, koji je od 7. vijeka od kad traje arapska ekspanzija sve više arabiziran, tako da danas samo manje grupe stanovništva se mogu smatrati Berberima. Berbera ima i u Libiji, Mauritaniji, Egiptu i u pojedinim zapadnoafričkim zemljama, najviše u Nigeru, Čadu i Maliju.

Kultura

Berberi su bili matrijarhalno organizirani. S izuzetkom Tuarega svi Berberi imaju stalna prebivališta. Oni posjeduju vlastiti kalendar, koji je zamalo pao u zaborav. Njihov početak računanja vremena počinje 950 p.n.e. Taj datum odgovara krunisanju berberskog kralja, poznatog pod imenom Šeshonk I. u Egiptu, on osniva dinastiju Bubastida, nazvanu tako prema glavnom gradu Bubastis u Nildelti.

Poznati Berberi

Berberski ratnici, folklor Maroka
  • Terencije, jedan od najpoznatiji antičkih autora komedije.
  • Augustin iz Hippoa, rođen kao Augustinus Aurelius u Thagasteu. Crkveni učenjak, svetac, osnivač isposničkog reda i uzor Martina Lutera. Njegova majka je dolazila iz jedne kršćanske berberske familije.
  • Ibn Khaldoun, Izumitelj historije. On slovi za najčuvenijeg arapskog srednjevjekovnog historičara.
  • Edith Piaf, francuska šansonjerka. Njen otac je bio Louis Alphonse Gassion. Njena majka Anita Maillard je bila kabilskog porijekla.
  • Isabelle Adjani, francuska glumica. Kćer francuskog Kabila (Mohamed Adjani) i njemačke majke (Augusta).
  • Jacques Villeret, francuski glumac. Njegovo pravo ime glasi Mohamed Boufroura. On je bio sin alžirskog Kabila Ahmeda Boufroura i francuske majke Annette Bonin.

Također pogledajte

Literatura

Njemački

  • Brandes, Jörg-Dieter : Die Geschichte der Berber - von den Berberdynastien des Mittelalters zum Maghreb der Neuzeit , Gernsbach , Katz , 2004 , ISBN 3-925825-87-8
  • Courtney-Clarke, Margaret , Brooks, Geraldine , Kluy, Alexander : Die Berber-Frauen - Kunst und Kultur in Nordafrika , München , Frederking und Thaler , 1997 , ISBN 3-89405-357-7
  • Kratochwil, Gabi : Die Berber in der historischen Entwicklung Algeriens von 1949 bis 1990 - zur Konstruktion einer ethnischen Identität , Berlin , Schwarz , 1996 , ISBN 3-87997-254-0
  • Tilmatine, Mohamed : "Berber" in Algerien , Göttingen , Ges. für Bedrohte Völker , 1996

Francuski

  • Arezki, Dalila : L'identité berbère , Paris , Séguier , Biarritz , Atlantica , 2004 , ISBN 2-84049-393-4
  • Chaker, Salem : Études berbères et chamito-sémitiques , Paris [u.a.] , Peeters , 2000 , ISBN 90-429-0826-2
  • Leguil, Alphonse : Contes berbères grivois du Haut-Atlas , Paris [u.a.] , Harmattan , 2000 , ISBN 2-7384-9904-X
  • Hélène Claudot-Hawad: Touaregs. Apprivoiser le désert, Paris : Gallimard, 2002. (Collection Découvertes Gallimard; Cultures et société; n° 418).
  • Bougchiche, Lamara : Langues et littératures berbères des origines à nos jours , Paris , Ibis Press , 1997 , ISBN 2-910728-02-1
  • Leguil, Alphonse : Contes berbères de l'Atlas de Marrakech , Paris , L'Harmattan , 1988 , ISBN 2-7384-0163-5
  • Féry, Raymond : Médecin chez les Berbères , Versailles , Ed. de l'Atlanthrope , 1986 , ISBN 2-86442-013-9
  • Hachid, Malika : Les premiers Berbères - entre Méditerranée, Tassili et Nil , Aix-en-Provence , Édisud , 2000 , ISBN 2-7449-0227-6
  • Allioui, Youcef : Timsal, enigmes berbères de Kabylie - commentaire linguistique et ethnographique , Paris , Ed. L'Harmattan , 1990 , ISBN 2-7384-0627-0
  • Chaker , Salem : Amaziɣ (le/un) Berbère - Linguistique berbère. Etudes de syntaxe et de diachronie , Paris , Peeters , 1995 , ISBN 2-87723-152-6
  • Direche-Slimani, Karima : Chrétiens de Kabylie , Saint-Denis , Ed. Bouchene , 2004 , ISBN 2-912946-77-8

Vanjski linkovi

Šablon:Link FA