Razlika između verzija stranice "Aleksandra od Grčke"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.6.3) (robot Dodaje: ro:Alexandra a Iugoslaviei |
m r2.7.1) (robot dodaje: nn:Alexandra av Jugoslavia |
||
Red 45: | Red 45: | ||
[[mk:Александра (кралица на Југославија)]] |
[[mk:Александра (кралица на Југославија)]] |
||
[[nl:Alexandra van Griekenland (1921-1993)]] |
[[nl:Alexandra van Griekenland (1921-1993)]] |
||
[[nn:Alexandra av Jugoslavia]] |
|||
[[no:Alexandra av Hellas]] |
[[no:Alexandra av Hellas]] |
||
[[pl:Aleksandra (królowa Jugosławii)]] |
[[pl:Aleksandra (królowa Jugosławii)]] |
Verzija na dan 9 mart 2011 u 17:52
Aleksandra od Grčke | |
---|---|
Supružnik | Petar II, kralj Jugoslavije |
Djeca | Aleksandar, princ prijestolonasljednik |
Dinastija | Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg |
Otac | Aleksandar, kralj Grčke |
Majka | Aspazija Manos |
Rođenje | 25. mart 1921 Tatoi, Grčka |
Smrt | 30. januar 1993 East Sussex, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Aleksandra od Grčke (kasnije poznata kao Aleksandra Karađorđević; 25. marta 1921 - 30. januar 1993) je bila posljednja jugoslavenska kraljica. Kao potomak grčkih i danskih monarha, prije braka je nosila titule princeze od Grčke i Danske. Bila je prva grčka princeza koja je među bližim precima imala Grke, i to sa majčine strane; njen otac, kao i većina evropskih vladara, bila je najviše njemačkog porijekla.
Roditelji su joj bili Aleksandar, kralj Grčke, i Aspazija Manos, Grkinja iz građanske klase. Rođena je u kraljevskoj rezidenciji Taitoi (15 kilometara od Atene), pet mjeseci nakon smrti svoga oca koji je naslijedio grčki tron nakon što je njegov otac, Aleksandrin djed Konstantin I, zbačen i protjeran. Konstantin se vratio u Grčku i ponovo zauzeo tron mjesec dana nakon Aleksandrove smrti. Kako je vlada Aleksandrovu kratku vladavinu smatrala regentstvom, što je značilo da je Aleksandrov brak, sklopljen bez dopuštenja njegovog oca, bio nevažeći, a dijete rođeno iz njega nezakonito. Da nije proglašena nezakonitom, Aleksandra bi bila zakonska nasljednica svoga oca i de jure kraljica Grčke od trenutka svoga rođenja.
Zahvaljujući reakciji Aleksandrine nane, kraljice Sofije, u julu 1922. godine donešen je zakon koji je dozvoljavao kralju da prizna i ozakoni brakove kraljevske porodice koji su bili sklopljeni bez njegovog dopuštenja. Kralj Konstantin I je zatim izdao dekret koji je ozakonio brak između njegovog sina i Aspazije. Aleksandra je tako postala zakonito dijete prema grčkom zakonu, zajedno sa majkom dobila titulu princeze od Grčke i Danske, te oslovljavanje Kraljevska Visost, ali nije dobila pravo na grčki tron.
Dana 20. marta 1944. udala se za jugoslavenskog kralja Petra II Karađorđevića. Kraljica Aleksandra rodila je samo jedno dijete - princ Aleksandar Karađorđević. Aleksandra nikada nije kročila na tlo Jugoslavije, zemlje čija je bila kraljica; u novembru 1945. monarhija je ukinuta bez referenduma, a Jugoslavija se preobrazila i tokom više od četiri decenije ostala jednopartijska država pod upravom Komunističke partije. Njen muž nikada nije abdicirao, ali Aleksandra i Petar više nisu bili priznavani za kraljicu i kralja Jugoslavije. U egzilu je prvo živjela u Londonu sa svojim suprugom i sinom. Posljednje godine života provela je u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kraljica Aleksandra umrla je u East Sussexu 30. januara 1993. godine.