Sunitski islam

Suniti (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela[1]) su najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu. [2]Sunite se također naziva i Ahl as-Sunnet wa'l-Jamā'ah ( arapski: أهل السنة والجماعة što znači "ljudi Muhamedanske tradicije i zajednice") ili skraćeno samo Ahl as-Sunnet. Suniti su ogranak otodoksnih muslimana koji sebe drže za jedine pravovjerne muslimane. Sadržaj [sakrij]

   * 1 Škole šerijatskog prava (mezheba)
         o 1.1 Hanefijska škola
         o 1.2 Malikijska škola
         o 1.3 Ša'fijska škola
         o 1.4 Hambelijska škola
         o 1.5 Teologija četiri škola
   * 2 Povijesne sunitske države
   * 3 Pogledajte i ovo
   * 4 Izvori
   * 5 Vanjske poveznice

Škole šerijatskog prava (mezheba) [uredi]

Islamsko pravo je znano kao Šerijat, ono se temelji na Kur'anu i Sunnetu. Mezheba (Madh'hab) se prevodi kao "put", različite mezhebe odražavaju različita mišljenja o nekim pravima i obvezama Šerijata, tako na primjer jedna mezheba vidi nešto kao obvezu, dok druga ne. Postoje četiri šerijatske škole mezheba: Hanefijska škola [uredi]

Osnivač ove škole bio je Abu Hanifah (702 .-† 767.), koji je rođen u Kufi, Irak.[3] Slijedbenici ove škole su muslimani: Bangladeša, Pakistana, Indije, Afganistana, velikog dijela Srednje Azije, južne Rusije, Kavkaza, te Balkana, Turske te dijela Iraka. Ova škola ima slijedbenike i u muslimanima Velike Britanije i Njemačke. Malikijska škola [uredi]

Utemeljitelj ove škole bio je Malik ibn Anas (-† 795.) on je razvio svoje ideje u Medini, gdje je bio jedan od posljednjih preživjelih drugova Muhameda, i njegove uže porodice. Njegov nauk je zabilježen u knjizi Muwatta koja je zakon za većinu muslimana Afrike, osim onih u Donjem Egiptu, Zanzibaru i Južnoj Africi. Malikijska škola je popularna i kod muslimana Francuske. Malik ibn Anas bio je osobni učitelj Hanafija i Idrisa ash-Shafi`ija. Ša'fijska škola [uredi]

Prvi čovjek ove škole bio je Muhammad ibn Idris ash-Shafi`i (-† 820.) učenik Malika ibn Anasa. On je djelovao Iraku te potom u Egiptu. Do učenja ove škole drže muslimani; Indonezije, Donjeg Egipta, Malezije, Bruneja, Singapura, Somalije, Jordana, Libanona, Sirije, Kerale u Indiji , Šri Lanke, Maldiva , Palestine, Jemena i Kurdistana. Al-Shafi'i je posebno naglašavao Muhamedov Sunnet (sve ono što je radio, govorio ili šutnjom odobrio) to je po njemu bio hadis (ono što je Muhamed rekao) i izvor Šerijata. Hambelijska škola [uredi]

Rodonačelnik ove škole bio je Ahmad bin Hanbali († 855.), koji je rođen je u Bagdadu. On je vrlo detaljno prostudirao nauk al-Shafi'ija. Unatoč zabranama i progonima, on je čvrsto ostao u stavu da sveta knjiga Kur'an nije stvorena. Ova škola ima najviše slijedbenika po Arapskom poluotoku. Teologija četiri škola [uredi]

Sljedbenici svih četiri škola slijede isti osnovni sustav vjerovanja, ali se razlikuju jedni od drugih u praktičnom izvođenjenju vjerskih rituala, te u pravničkim interpretacijama "božanskih principa" (šerijat) odnosno u interpretaciji Kur'ana i Hadisa (riječi). Sunitski muslimani drže da su oba dva izvora jednakovrijedna.

Postoje i druge sunitske šerijatske škole. Međutim, one imaju vrlo malo slijedbenika i relativno su nepoznate u odnosu na popularnost četiri glavne škole, također, mnogi od ovih škola su izumrle jer nisu imale dovoljno sljedbenike da opstanu. Povijesne sunitske države [uredi]

   * Omejidi
         o Omejidski Kalifat (661.–759.)
         o Emirat Cordoba (756.–929.)
         o Kalifat Cordoba (929.–1031.)
   * Abasidi
         o Abasidski Kalifat (750–1258)
   * Osmanidi
         o Osmanski Kalifat (1517.–1924.)