Razlika između verzija stranice "Životinje"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: mzn:حیوون |
m r2.7.1) (robot dodaje: ltg:Dzeivinīki |
||
Red 129: | Red 129: | ||
[[ln:Nyama]] |
[[ln:Nyama]] |
||
[[lt:Gyvūnai]] |
[[lt:Gyvūnai]] |
||
[[ltg:Dzeivinīki]] |
|||
[[lv:Dzīvnieki]] |
[[lv:Dzīvnieki]] |
||
[[map-bms:Kewan]] |
[[map-bms:Kewan]] |
Verzija na dan 27 mart 2011 u 11:10
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Životinje | |
---|---|
Sistematika | |
Domena | Eukaryota |
Carstvo | Animalia Linné, 1758. |
Koljena |
Životinjska bića ili životinje su značajna grupa organizama koji su svrstani u životinjsko carstvo (na latinskom, animalia). Općenito su to višećelijski organizmi sposobni da se kreću i odgovaraju na okolinu, te da se hrane jedenjem drugih organizama. Spadaju u domen eukariota.
Osobine
Životinje su živa bića, koja svoju energiju ne dobijaju fotosintezom nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima a za disanje trebaju kisik. Većina životinja je pokretna i ima čula. Prirodno-naučno gledano i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa višećelijskim organizmima, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.
Životinje i čovjek
Od najranijih vremena čovjek životinje poštuje, klanja im se, bori se s njima i drži ih kao korisne ili domaće.
Prema uzajamnom odnosu, čovjek životinje dijeli na:
- domaće životinje
- divlje životinje
- svete životinje
- korisne životinje (stoka, životinje za vuču, životinje za klanje)
- štetočine
Prema primitvnim uvjerenjima nekih istočnih naroda, svete životinje mogu biti žive inkarnacije životinja-bogova, koje su, primjerice u Starom Egiptu, vjerovatno bile poštovane. Tokom ritualnih postupaka životinje mogu služiti i kao žrtve.
Klasifikacija
Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva: Mesozoa, Parazoa i Eumetazoa koja obuhvataju 39 tipova. Najveći broj vrsta spada u tip zglavkara (Arthropoda).
Vanjski linkovi
- Luketa Stefan: Carstvo životinja, BioNet škola, 2009.
- Trifunović Snežana: Klasifikacija životinja, BioNet škola, 2009.
- Holt Jack: Kingdom Animalia, Taxa of Life, 2009.