Razlika između verzija stranice "Životinje"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: mzn:حیوون
Mjbmrbot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: ltg:Dzeivinīki
Red 129: Red 129:
[[ln:Nyama]]
[[ln:Nyama]]
[[lt:Gyvūnai]]
[[lt:Gyvūnai]]
[[ltg:Dzeivinīki]]
[[lv:Dzīvnieki]]
[[lv:Dzīvnieki]]
[[map-bms:Kewan]]
[[map-bms:Kewan]]

Verzija na dan 27 mart 2011 u 11:10

Životinje
Loligo vulgaris, Chrysaora quinquecirrha, Panthera tigris, Aphthona flava, Eunereis longissima
Sistematika
DomenaEukaryota
CarstvoAnimalia
Linné, 1758.
Koljena

Životinjska bića ili životinje su značajna grupa organizama koji su svrstani u životinjsko carstvo (na latinskom, animalia). Općenito su to višećelijski organizmi sposobni da se kreću i odgovaraju na okolinu, te da se hrane jedenjem drugih organizama. Spadaju u domen eukariota.

Osobine

Životinje su živa bića, koja svoju energiju ne dobijaju fotosintezom nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima a za disanje trebaju kisik. Većina životinja je pokretna i ima čula. Prirodno-naučno gledano i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa višećelijskim organizmima, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.

Životinje i čovjek

Od najranijih vremena čovjek životinje poštuje, klanja im se, bori se s njima i drži ih kao korisne ili domaće.

Prema uzajamnom odnosu, čovjek životinje dijeli na:

Prema primitvnim uvjerenjima nekih istočnih naroda, svete životinje mogu biti žive inkarnacije životinja-bogova, koje su, primjerice u Starom Egiptu, vjerovatno bile poštovane. Tokom ritualnih postupaka životinje mogu služiti i kao žrtve.

Klasifikacija

Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva: Mesozoa, Parazoa i Eumetazoa koja obuhvataju 39 tipova. Najveći broj vrsta spada u tip zglavkara (Arthropoda).

Vanjski linkovi