Razlika između verzija stranice "Krvotok"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot mijenja: hu:Vérkeringés |
m r2.7.1) (robot dodaje: kn:ರಕ್ತಪರಿಚಲನೆಯ ವ್ಯವಸ್ಥೆ |
||
Red 66: | Red 66: | ||
[[jv:Sistem kardiovaskular]] |
[[jv:Sistem kardiovaskular]] |
||
[[km:ប្រដាប់របត់ឈាម]] |
[[km:ប្រដាប់របត់ឈាម]] |
||
[[kn:ರಕ್ತಪರಿಚಲನೆಯ ವ್ಯವಸ್ಥೆ]] |
|||
[[ko:순환계통]] |
[[ko:순환계통]] |
||
[[ku:Sîstema gera xwînê]] |
[[ku:Sîstema gera xwînê]] |
Verzija na dan 28 mart 2011 u 16:10
Krvotok (cirkulatorni sistem, krvožilni sistem, kardiovaskularni sistem) je sistem organa koji prenosi tvari iz i u ćelije, pomaže pri balansiranju tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze). Dok najprimitivnije vrste životinja nemaju krvožilni sistem, neki beskičmenjaci imaju otvoreni krvotok. Svi kičmenjaci imaju zatvoreni krvotok.
Otvoren krvotok
Otvoreni krvotok je unutrašnji prenos tvari kod mekušaca i člankonožaca pri kojem su organi uronjeni u tekućinu u šupljini, te krv i interstitialna tekućina nisu odvojene već se miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može olakšati kretanje hemolimfe, ali skretanje toka iz jednog područja u drugo je ograničeno. Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.
Zatvoreni krvotok
Glavni dijelovi krvožilnog sistema su srce, krv i krvne žile.
Svi kičmenjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sistema krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.
Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se prenosi iz arterija u vene kapilarama, to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju tkiva Arteriolama za prenos hranjivih tvari u ćelije.
Krvni sistemi riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog sistema.
Kod riba, krvotok ima samo jedan krug, te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u kapilare tjelesnog tkiva. Takav sistem je poznat kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce samo jedna pumpa (a sastoji se od jedne komore i jedne pretkomore), te kroz njega teče venska krv pa se stoga govori da ribe imaju vensko srce. Kod vodozemaca i većine gmizavaca pojavljuje se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima tri dijela: dvije pretkomore, te jednu komoru.
Ptice i sisari imaju obilježja potpune separacije srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretkomore i dvije komore. Smatra se da je srce ptica uprkos tome što je po građi isto kao kod sisara, evoluiralo odvojeno od srca sisara.