Razlika između verzija stranice "Novi Pazar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena zadnja izmjena (od strane 178.212.90.26) i vraćena revizija 1439876 od CERminator
Red 41: Red 41:
== Naseljena mjesta ==
== Naseljena mjesta ==


Aluloviće, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Novi Pazar, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće, Čašić Dolac, Šavci, Šaronje i Štitare, Josanica
Aluloviće, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Novi Pazar, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće, Čašić Dolac, Šavci, Šaronje i Štitare.


== Privreda i resursi ==
== Privreda i resursi ==

Verzija na dan 14 april 2011 u 20:41

Šablon:Infokutija naselje/Srbija Novi Pazar je grad i središte istoimene općine u Srbiji, te ekonomski i kulturni centar Sandžaka.

Geografski položaj

Nalazi se na 290 km južno od Beograda, na dionici starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru. Lociran je u zvjezdastoj dolini rijeke Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske, na nadmorskoj visini od 496 m. Okružen je visokim planinama Golijom i Rogoznom i Pešterskom visoravni. Ukupna površina općine sa 100 naseljenih mjesta iznosi 742 km2. Njegov osnivač Isa-beg Ishaković je podigao grad u neposrednoj blizini srednjovjekovnog utvrđenja Trgovište, poznatog pod imenom Ras. Prvi pisani dokument koji pominje ime Novi Pazar datira iz XV vijeka, kada je Malo vijeće Dubrovačke republike odlučilo da u njemu postavi svog konzula. To potvrđuje da je grad u to vrijeme već bio razvijen, zahvaljući svom izuzetnom geografskom položaju, jer se nalazio na raskršću važnih puteva koji su vodili od Dubrovnika prema Nišu, Sofiji, Istanbulu, Solunu, Beogradu, Pešti i Sarajevu. O Novom Pazaru su pisali brojni putopsici, a čuveni Evlija Čelebi je u XVII vijeku zabilježio da je bio jedan od najvećih gradova na Balkanu. Ime Novi Pazar ušlo je u svjetske leksikone kao sinonim za Sandžak od 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu kao corpus separatum čitava regija nazvana Novopazarski sandžak. Od Prvog svjetskog rata, njegova sudbina postaje neizvjesna, grad intenzivno slabi i gubi na svom značaju. Kasnije, izgradnjom novih puteva preko moravsko-vardarske doline, on postaje marginalizovan, daleko od važnih saobraćajnica i komunikacija.

Stanovništvo

Prema zvaničnom popisu iz 1991. godine, Novi Pazar ima 85.583 stanovnika. Etnički sastav stanovništva čine Bošnjaci sa 75.37%, Srbi 22.36%, Crnogorci sa 0.27%, Albanci sa 0.25% i ostali sa 1.75%. Prema podacima Crvenog krsta i nevladinih organizacija, oko 6.000 stanovnika čine raseljeni sa Kosova, izbjeglice iz Makedonije, BiH i Hrvatske.

Prema popisu stanovništva iz 2002 godine, grad Novi Pazar ima 85.996 stanovnika. Većinu čine Bošnjaci (87%).

Naseljena mjesta

Aluloviće, Bajevica, Banja, Bare, Batnjik, Bekova, Bele Vode, Boturovina, Brđani, Brestovo, Vever, Vidovo, Vitkoviće, Vojkoviće, Vojniće, Vranovina, Vučiniće, Vučja Lokva, Golice, Gornja Tušimlja, Goševo, Građanoviće, Gračane, Grubetiće, Deževa, Dojinoviće, Dolac, Doljani, Dragočevo, Dramiće, Žunjeviće, Zabrđe, Zlatare, Ivanča, Izbice, Jablanica, Javor, Janča, Jova, Kašalj, Kovačevo, Kožlje, Koprivnica, Kosuriće, Kruševo, Kuzmičevo, Leča, Lopužnje, Lukare, Lukarsko Goševo, Lukocrevo, Miščiće, Mur, Muhovo, Negotinac, Novi Pazar, Odojeviće, Okose, Osaonica, Osoje, Oholje, Pavlje, Paralovo, Pasji Potok, Pilareta, Pobrđe, Požega, Požežina, Polokce, Pope, Postenje, Prćenova, Pusta Tušimlja, Pustovlah, Radaljica, Rajetiće, Rajkoviće, Rajčinoviće, Rajčinovićka Trnava, Rakovac, Rast, Sebečevo, Sitniče, Skukovo, Slatina, Smilov Laz, Srednja Tušimlja, Stradovo, Sudsko Selo, Tenkovo, Trnava, Tunovo, Hotkovo, Cokoviće, Čašić Dolac, Šavci, Šaronje i Štitare.

Privreda i resursi

Društvena privreda uglavnom ne radi, za razliku od privatnog sektora koji je veoma razvijen. Najveći resurs Novog Pazara su kreativni ljudi, koji su tokom posljednjih decenija, bez ičije pomoći, osnovali veliki broj privatnih malih i srednjih preduzeća, čiji je broj preko 6.000. Preko 500 privatnih preduzeća se bavi proizvodnjom odjeće, obuće i namještaja, a ostala pretežno uslužnim djelatnostima i trgovinom. Značajnu ulogu imaju i transport robe i putnički saobraćaj sa preko 2.650 firmi za prijevoz robe i putnika. Novi Pazar je trenutno najveći proizvođač džins odjeće u Srbiji i Crnoj Gori. Čitav kraj je također bogat prirodnim resursima. To je prostrana planinska teritorija, na kojoj se optimalno smenjuju blagi i oštri usponi, riječni usjeci i doline, visoravni, veliki kompleksi četinarskih šuma, prostrane livade i pašnjaci, a prostor ima izuzetno bogatu floru i faunu, obilje čiste vode, termalnih i mineralnih izvora (Novopazarska i Rajčinovića banja i Slatinski i Deževski kiseljak). Uz prirodne i ljudske resurse, kao i brojne spomenike kulture, Novi Pazar ima velike potencijale za održiv razvoj - proizvodnju zdrave hrane i razvoj svih vidova turizma.

Kulturni spomenici

Novi Pazar ima burnu i bogatu prošlost. Arheološki nalazi govore da je ovo područje bilo naseljeno još od kamenog doba - nalaz Naprelje, preko gvozdenog doba - nalaz Smolučka pećina i ranoantičkog doba - Novopazarski nalaz, te nalazišta ostataka kasnoantičkih i srednjovjekovnih utvrđenja Jeleč i Ras. Među najvažnije kulturnohistorijske spmenike svakako spadaju:

  • Gradska tvrđava sa Kulom motriljom iz XV vijeka, izgrađena po nalogu osnivača grada Isa-bega Ishakovića
  • Altun-alem džamija iz XVI vijeka, djelo čuvenog neimara Muslihudina Abdulganija
  • Amir-agin han (konak) iz XVII vijeka
  • Petrova crkva sagrađena u X vijeku nad ilirskim kneževskim tumulom i na ostacima poznijeg ranokršćanskog objekta u obliku rotonde sa upisanim četvorolistom
  • Hamam (kupatilo) iz XV vijeka, zaostavština Isa-bega Ishakovića, osnivača grada
  • Đurdevi stupovi, zadužbina Stefana Nemanje, iz XII vijeka
  • manastir Sopoćani, čiji je osnivač kralj Uroš I, iz XIII vijeka

Infrastruktura

Nedostatak infrastrukture spriječava dalji razvoj. Kao najveći potrošač PTT usluga, poslije Beograda, Novi Pazar ima 10.000 neriješenih zahtjeva za telefonski priključak. Postojeća sanitarna deponija je tehnički neispravna i ugrožava sve vodotokove, a smještena je na udaljenosti od 23km od grada , na nadmorskoj visini od 1050m. Zdarvstveni centar prostorno i tehnički ne zadovljava potrebe stanovništva. Gradske osnovne škole rade u 3 smjene, a veći broj školskih zgrada već duže vrijeme nije rekonstruisan. Toplovodna mreža nije rekonstruisana ni dograđivana zadnjih 18 godina. Elektroenergetska mreža nije dograđivna ni rekonstruisana posljednjih 20 godina. Do sada, ni jedna značajna investicija nije realizovana iz sredstava pomoći , iako je lokalna samouprava predala paket projekata Ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom. Druge investicije čekaju bolja vremena i sigurne zakonske okvire.

Historija

Galerija

Vanjski linkovi