Razlika između verzija stranice "Glagoljica"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot mijenja: tr:Glagol alfabesi |
|||
Red 5: | Red 5: | ||
Ime ''Glagoljica'' potiče od staroslavenske rijeći ''glagolati'' što znači govoriti. |
Ime ''Glagoljica'' potiče od staroslavenske rijeći ''glagolati'' što znači govoriti. |
||
I u drugim [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] glagoljica ima slične nazive: na [[Češka|češkom]] ''hlaholice'', na [[Slovačka|slovačkom]] ''hlaholika'', na [[Poljska|poljskom]] ''głagolica'', na [[Rusija|ruskom]] i [[Bugarska|bugarskom]] ''глаго́лица'' (ili ''glagoljica''), na [[Ukrajina|ukrajinskom]] ''глаголиця'', na [[Bjelorusija|bjeloruskom]] ''глаголіца'', na [[Slovenija|slovenskom]] ''glagolica'' itd. |
I u drugim [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] glagoljica ima slične nazive: na [[Češka|češkom]] ''hlaholice'', na [[Slovačka|slovačkom]] ''hlaholika'', na [[Poljska|poljskom]] ''głagolica'', na [[Rusija|ruskom]] i [[Bugarska|bugarskom]] ''глаго́лица'' (ili ''glagoljica''), na [[Ukrajina|ukrajinskom]] ''глаголиця'', na [[Bjelorusija|bjeloruskom]] ''глаголіца'', na [[Slovenija|slovenskom]] ''glagolica'' itd.:P |
||
== Oblici glagoljice == |
== Oblici glagoljice == |
Verzija na dan 15 maj 2011 u 10:14
Historija alfabeta |
---|
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.
|
meroitičko 3. vijek p. n. e. |
Geneologija |
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.
Porijeklo naziva
Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.
I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.:P
Oblici glagoljice
Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
Najpoznatiji pronalasci
Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.
Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- Hronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
- Staroslavenski institut
- Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
- Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
- Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
- V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
- Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.
H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.
- Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
- Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
- Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.