Razlika između verzija stranice "Plaštaši"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m + kategorija "Životinje" (HotCat)
iw
Red 4: Red 4:


[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Životinje]]

[[az:Tunikalılar]]
[[be:Абалоннікі]]
[[be-x-old:Абалоньнікі]]
[[ca:Urocordat]]
[[cs:Pláštěnci]]
[[da:Sækdyr]]
[[de:Manteltiere]]
[[en:Tunicate]]
[[es:Urochordata]]
[[eo:Tunikulo]]
[[fa:آب‌دزدک دریایی]]
[[fr:Tunicata]]
[[ga:Urochordata]]
[[ko:피낭동물]]
[[hi:सचोली]]
[[hr:Plaštenjaci]]
[[id:Urochordata]]
[[it:Tunicata]]
[[he:מיתרני זנב]]
[[ka:გარსიანები]]
[[la:Urochordata]]
[[lv:Tunikāti]]
[[lt:Gaubtagyviai]]
[[lij:Urochordata]]
[[hu:Előgerinchúrosok]]
[[mk:Туникати]]
[[nl:Manteldieren]]
[[ja:尾索動物]]
[[no:Kappedyr]]
[[oc:Urochordata]]
[[pl:Osłonice]]
[[pt:Urochordata]]
[[ru:Оболочники]]
[[simple:Tunicate]]
[[sk:Plášťovce (taxón)]]
[[sl:Plaščarji]]
[[sr:Плашташи]]
[[fi:Vaippaeläimet]]
[[sv:Manteldjur]]
[[tt:Личинка-хордалылар]]
[[th:ยูโรคอร์ดาตา]]
[[tr:Tulumlular]]
[[uk:Покривники]]
[[vi:Phân ngành Sống đuôi]]
[[zh:尾索动物亚门]]

Verzija na dan 29 maj 2011 u 16:36

Plaštaši, poznati i kao morske štrcaljke, obuhvataju oko 2000 vrsta morskih životinja veoma karakterističnog izgleda i anatomije. Većina ih živi sesilnim načinom života na morskom dnu, a postoje i planktonski oblici. Tijelo im je slično punoglavcima žaba. Mnoge vrste žive u kolonijama. Tijelo odrasle jedinke je prilično jednostavne građe. Većina posjeduje nervnu cijev i hordu samo u larvenom stadiju i to u repnom dijelu tijela, pa su po tome i dobili ime urochordata, jer oura znači rep. Tijelo im je obavijeno plaštom, po čemu su i dobili ime plaštaši. Plašt je građen od celulozne materije – tunicina. Mišići i celom su veoma redukovani. Nervni sistem je znatno redukovan i sastoji se od samo jedne ganglije, smještene iznad prednjeg crijeva. Cirkulacijski sistem im je otvoren, srce ima oblik cijevi, koja naizmjenično potiskuje krv naprijed-nazad. Tjelesna tečnost im je bezbojna. Oni su hermafoditne životinje, a kod većine se pored polnog razmnožavanja, javlja i bespolno razmnožavanje pupljenjem, odnosno smjena generacija. Ovo potkolo je razvrstano u tri klase: apendikularije, koje jedine posjeduju hordu u odraslom stadiju, ascidije i salpe.