Razlika između verzija stranice "Evropska centralna banka"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: yi:אייראפעישער צענטראלער באנק |
m r2.7.1) (robot dodaje: lv:Eiropas Centrālā banka |
||
Red 65: | Red 65: | ||
[[lb:Europäesch Zentralbank]] |
[[lb:Europäesch Zentralbank]] |
||
[[lt:Europos Centrinis Bankas]] |
[[lt:Europos Centrinis Bankas]] |
||
[[lv:Eiropas Centrālā banka]] |
|||
[[mg:Banky Foibe Eoropeana]] |
[[mg:Banky Foibe Eoropeana]] |
||
[[mk:Европска централна банка]] |
[[mk:Европска централна банка]] |
Verzija na dan 25 juli 2011 u 01:22
Evropska centralna banka (u daljem tekstu ECB) zauzima središnju poziciju unutar Evropskog sistema centralnih banaka i ona je centralna institucija monetarne politike Evopske unije. ECB tu politiku provodi dijelom samostalno a dijelom putem Eurozonskih centralnih banaka. Početni kapital ECB-a iznosio je 5,0 milijardi eura. Uplatu tog kapitala upisale su Eurozonske centralne banke i to srazmjerno populaciji i bruto nacionalnom dohotku njihovih zemalja.
ECB je osnovana 01.06. 1998. godine. 01. 01. 1958. godine na snagu stupaju Rimski sporazumi i kreće ideja o ujedinjenju Evrope pod istom monetarnom jedinicom 1962. godine Marjolinski Memorandum je doveo do prve diskusije o monetarnoj integraciji Evropske Zajednice, i do prvih mjera na polju monetrane kooperacije.
Evropski sistem centralnih banaka (ESCB) je sastavljen od ECBa i lokalnih centralnih banaka EU 25 država članica. Samo guverneri nacionalnih banki iz Eurozone imaju učešće. Glavno vijeće ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje Eurozoni.
Sjedište ECB-a je u Frankfurtu i njime upravlja Vijeće guvernera.
Izvršni odbor kojeg čine Predsjednik ECB, potpredsjednik, te po jedan član iz svake od četiri najveće centralne banke Francuske, Njemačke, Italije i Španije. Njihov mandat traje osam godina. Izvršni odbor je odgovoran za provođenje monetarne politike i za davanje uputa nacionalnim centralnim bankama.
Predsjednik ECB-a je Jean Claude Trichet bivši guverner Francuske centralne banke.
Njegov predhodnik bio je Wim Duisenberk (1998.-2003.).
Trenutno sjedište Evropske Centralne Banke u centru Frankfurta je njen privremeni dom. ECB je održao internacionalni konkurs 1999. za izgled nove zgrade smještene u istočnom dijelu Frankfurta. Pobjednik konkursa je austrijanac Coop Himmelbau.
Uvođenje Eura
Predviđene su novčanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura, različitih po boji i veličini, ali jedinstvene za sve zemlje članice EMU. U njihov dizajn ugrađena je stilizirana arhitektonska baština Evrope, iako nisu prikazane stvarne građevine.[nedostaje referenca] Prednjom stranom novčanica dominiraju prozori i prolazi (simbol otvorenosti duha i saradnje unutar EU). Na stražnjoj strani novčanica prikazani su mostovi iz različitih doba kao metafora komunikacije među Evropljanima te Evrope i ostalih dijelova svijeta.
Novčanice imaju potpis Willema F. Duisenberga, prvog predsjednika EU CB, i Jean-Claudea Tricheta, sadašnjeg predsjednika, i podjednako vrijede.