Razlika između verzija stranice "Crnogorci"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: sq:Malazezët
m lektura
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Animated-Flag-Montenegro.gif|mini|'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''']]
[[Datoteka:Animated-Flag-Montenegro.gif|mini|'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''']]
'''Crnogorci''', južnoslavenski, [[Balkan|balkanski]] [[narod]], koji pretežno živi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], jednim djelom i u [[Srbija|Srbiji]].
'''Crnogorci''', južnoslavenski, [[Balkan|balkanski]] [[narod]], koji pretežno živi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], jednim dijelom i u [[Srbija|Srbiji]]. U Crnoj Gori 273.000 (preko 43% populacije) stanovnika se deklariše kao Crnogorci po nacionalnosti (popis iz 2003. godine). U Srbiji ima 69.000 deklariranih nacionalnih Crnogoraca (oko 1% populacije populacije u toj državi).


Crnogorci su većinom istočno-pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i rimokatoličke, a govore, u zavisnosti od toga kako ga imenuju, većinom [[srpski jezik]] ijekavskog nariječja, dok nešto manji dio (preko 140.000, odnosno više od 22-23% stanovništva Republike Crne Gore sa popisa 2003.) naziva svoj jezik [[crnogorski jezik|crnogorskim]].
U Crnoj Gori 273,000 (preko 43% populacije) se deklariše da su Crnogorci po nacionalnosti (popis iz 2003. godine).


U Srbiji ima 69.000 deklariranih nacionalnih Crnogoraca (oko 1% populacije populacije u toj državi).
Ne zna se pouzdano koliko ukupno ima Crnogoraca u svijetu; procjenjuje se do 500.000.

Crnogorci su većinom istočno-pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i rimokatoličke, a govore, u zavisnosti od toga kako ga imenuju, većinom [[srpski jezik]] ijekavskog nariječja dok nešto manji dio (preko 140,000, odnosno više od 22-23% stanovništva Republike Crne Gore sa popisa 2003. naziva svoj jezik [[crnogorski jezik|crnogorskim]].

Ne zna se pouzdano koliko ih ukupno ima u svijetu; procjenjuje se do 500,000.


== Historija imena ==
== Historija imena ==


Historija imena naroda, [[Crnogorac]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], seže u srednji vijek za doba vladavine crnogorske dinastije [[Crnojevići]] (14. i 15. vijek) kada se prijestonica, pred prodorima Osmanlija, premjestila iz Zetske ravnice u brdovito Cetinje. Planinske oblasti Crnojevića države i prije toga događaja su se nazivale Crna Gora.
Historija imena naroda, [[Crnogorac]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], seže u srednji vijek za doba vladavine crnogorske dinastije [[Crnojevići]] (14. i 15. vijek), kada se prijestonica, pred prodorima Osmanlija, premjestila iz Zetske ravnice u brdovito Cetinje. Planinske oblasti Crnojevića države i prije toga događaja su se nazivale Crna Gora.

Etnos Crnogoraca je nastao sintezom dominantnih [[Slaven]]a sa starosjediocima [[Iliri]]ma i [[Vlas]]ima koji su vremenom prihvatili slavenski jezik.


Etnos Crnogoraca je nastao sintezom dominantnih [[Slaveni|Slaven]]a sa starosjediocima [[Iliri]]ma i [[Vlasi]]ma koji su vremenom prihvatili slavenski jezik.
Prvobitno ime Crnogoraca je, prema vizantijskim izvorima, bilo [[Dukljani]], jer se njihova država od 10. do 13. vijeka zvala [[Duklja]].


Naziv države poslije se mijenja u [[Zeta]] (sa stanovnicima - Zećanima), da bi se onda ime trajno promijenilo u Crna Gora i Crnogorci.
Prvobitno ime Crnogoraca je, prema vizantijskim izvorima, bilo [[Dukljani]], jer se njihova država od 10. do 13. vijeka zvala [[Duklja]]. Naziv države poslije se mijenja u [[Zeta]] (sa stanovnicima - Zećanima), da bi se onda ime trajno promijenilo u Crna Gora i Crnogorci.


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr.Špiro Kulišić "O etnogenezi Crnogoraca", Pobjeda, Titograd, 1980.]
*[http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr.Špiro Kulišić "O etnogenezi Crnogoraca", Pobjeda, Titograd, 1980.]
*[http://www.diaspora.cg.yu/ Centar za dijasporu Crne Gore]<br />
*[http://www.diaspora.cg.yu/ Centar za dijasporu Crne Gore]<br />
*[http://www.rastko.org.yu/rastko-cg/zemlja/vkaradzic/vkaradzic-crnagora.html Vuk Stefanović Karadžić: Crna Gora i Crnogorci]
*[http://www.rastko.org.yu/rastko-cg/zemlja/vkaradzic/vkaradzic-crnagora.html Vuk Stefanović Karadžić: Crna Gora i Crnogorci]

Verzija na dan 27 juli 2011 u 23:44

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Crnogorci, južnoslavenski, balkanski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, jednim dijelom i u Srbiji. U Crnoj Gori 273.000 (preko 43% populacije) stanovnika se deklariše kao Crnogorci po nacionalnosti (popis iz 2003. godine). U Srbiji ima 69.000 deklariranih nacionalnih Crnogoraca (oko 1% populacije populacije u toj državi).

Crnogorci su većinom istočno-pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i rimokatoličke, a govore, u zavisnosti od toga kako ga imenuju, većinom srpski jezik ijekavskog nariječja, dok nešto manji dio (preko 140.000, odnosno više od 22-23% stanovništva Republike Crne Gore sa popisa 2003.) naziva svoj jezik crnogorskim.

Ne zna se pouzdano koliko ukupno ima Crnogoraca u svijetu; procjenjuje se do 500.000.

Historija imena

Historija imena naroda, Crnogorac i Crne Gore, seže u srednji vijek za doba vladavine crnogorske dinastije Crnojevići (14. i 15. vijek), kada se prijestonica, pred prodorima Osmanlija, premjestila iz Zetske ravnice u brdovito Cetinje. Planinske oblasti Crnojevića države i prije toga događaja su se nazivale Crna Gora.

Etnos Crnogoraca je nastao sintezom dominantnih Slavena sa starosjediocima Ilirima i Vlasima koji su vremenom prihvatili slavenski jezik.

Prvobitno ime Crnogoraca je, prema vizantijskim izvorima, bilo Dukljani, jer se njihova država od 10. do 13. vijeka zvala Duklja. Naziv države poslije se mijenja u Zeta (sa stanovnicima - Zećanima), da bi se onda ime trajno promijenilo u Crna Gora i Crnogorci.

Vanjski linkovi