Razlika između verzija stranice "Glagoljica"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 4: Red 4:
'''Glagoljica''' je staroslavensko pismo nastalo sredinom [[9. vijek]]a. Autorima ovog pisma smatraju se braća [[Ćiril i Metodije]], bizantski redovnici iz [[Solun]]a. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih [[Slaveni|Slavena]] iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom [[16. vijek]]a sve je više potiskuje [[latinica]], međutim u nekim [[Hrvatska|hrvatskim krajevima]] je pod zaštitom [[Vatikan]]a preživjela sve do [[19. vijek|19. stoljeća]].
'''Glagoljica''' je staroslavensko pismo nastalo sredinom [[9. vijek]]a. Autorima ovog pisma smatraju se braća [[Ćiril i Metodije]], bizantski redovnici iz [[Solun]]a. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih [[Slaveni|Slavena]] iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom [[16. vijek]]a sve je više potiskuje [[latinica]], međutim u nekim [[Hrvatska|hrvatskim krajevima]] je pod zaštitom [[Vatikan]]a preživjela sve do [[19. vijek|19. stoljeća]].


''Napomena: za prikaz glagoljice teksta morate imati instalirane odgovarajuće fontove: vidi vanjske linkove. Ako već imate instalirane odgovarajuće fontove, vidjet ćete tekst kao u malom okviru.''
''Napomena: za prikaz glagoljice teksta morate imati instalirane odgovarajuće fontove: vidi [[Glagoljica#Vanjski_linkovi|vanjske linkove]]. Ako već imate instalirane odgovarajuće fontove, vidjet ćete tekst kao u malom okviru.''
== Porijeklo naziva ==
== Porijeklo naziva ==
Ime ''Glagoljica'' potiče od staroslavenske rijeći ''glagolati'' što znači govoriti.
Ime ''Glagoljica'' potiče od staroslavenske rijeći ''glagolati'' što znači govoriti.

Verzija na dan 15 august 2011 u 12:36

Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.

Napomena: za prikaz glagoljice teksta morate imati instalirane odgovarajuće fontove: vidi vanjske linkove. Ako već imate instalirane odgovarajuće fontove, vidjet ćete tekst kao u malom okviru.

Porijeklo naziva

Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.

I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.

Oblici glagoljice

Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Obla glagoljica
azъ myslite šta
buky našь jerъ
vĕdĕ onъ jery
glagoljǫ pokoi jerь
dobrĕ rьci ĕtъ
estъ slovo jo
živĕti tvrъdo ju
Ʒĕlo ukъ ęsъ
zemli frъtъ
iže hĕrъ ǫ
(i) otъ jǫ
(đervь) ci tita
kako črьvь ižica
ljudьje ša
Uglasta glagoljica


Najpoznatiji pronalasci

Baščanska ploča

Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.

Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.

Unicode

Glagoljica je dodana u Unicode Standard u martu 2005., u verziji 4.1. Unicode blok za Glagoljicu je U+2C00–U+2C5F.

Glagoljica[1]
Unicode.org chart (PDF)
  0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F
U+2C0x
U+2C1x
U+2C2x
U+2C3x ⰿ
U+2C4x
U+2C5x
Notes
1.^ Kao u Unicode verziji 6.0

Također pogledajte

Vanjski linkovi

H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.

  • Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
  • Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
  • Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA