Matterhorn

Matterhorn (na talijanskom Monte Cervino ili Cervino, na francuskom Mont Cervin ili Le Cervin) je sa svojih 4478 metara visine jedan od najviših vrhova u Alpima. Zbog svog jedinstvenog izgleda i historije pokušaja penjanja na njegov vrh, Matterhorn je jedna od najpoznatijih planina na cijelom svijetu i jedan od zaštitnih znakova Švicarske.

Matterhorn.

Planina se nalazi u valižanskim Alpima između mjesta Zermatt i Breuil-Cervinia na samoj granici između Švicarske i Italije. Istočna, sjeverna i zapadna strana Matterhorna leže na švicarskoj teritoriji, dok se južna strana nalazi u Italiji.

Historija imena

Matterhorn se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1581. godine pod nazivom Mont Cervin. Kasniji dokumenti spominju Mons Silvanus i Mons Silvius. Njemačko ime Matterhorn je prvi put zabilježeno 1682.godine. Pretpostavlja se da je samo ime Matterhorn izvedeno od riječi Matte što znači livada uz rijeku ili luka i da se odnosi na livadu koja se nekada prostirala u proširenju doline na kojoj se danas nalazi selo Zermatt. Sama riječ Horn znači rog.

U lokalnim dijalektima njemačkog jezika se za Matterhorn koristi izraz ds'Hore koji takođe znači rog.

Geologija

Zajedno s planinom Dent Blanche, Matterhorn suštinski geološki pripada takozvanom donjem Ostalpinu, odnosno jednom dijelu istočnoalpskog pokrivača koji se tokom stvaranja alpskog gorja pomjerio prema zapadu. Sama planina se sastoji od dvije sloja: donji dio, do kolibe po nazivu Hörnlihütte i glečera, pripada peninskom sloju i zapadnoalpskom pokrivaču dok sam rog pripada Dent-Blanche-pokrivaču.

Uspon na vrh

Već 1857. godine su zabilježene prve planinarske ekspedicije koje su pokušavale dostići vrh Matterhorna. Ove ekspedicije su startale uglavnom s talijanske strane. Englez Edward Whymper je pri jednom takvom pokušaju pao u provaliju duboku 60 metara.

John Tyndall je 1862. godine zajedno s četiri vodiča uspio stići do jugozapadnog ramena koje se danas naziva Pic Tyndall. Zbog jako zahtjevnog terena se ekspedicija nakon dostizanja ove tačke vratila nazad.

Whymper je takođe smatrao da je uspon tom linijom nemoguć. Stoga je pokušavao nagovoriti vodiča i prijatelja Jean-Antoine Carrela da se na vrh pokušaju uspeti sa sjeverne strane, iz pravca Zermatta. Carrel je ipak insistirao na usponu iz pravca Italije.

Jula 1865. godine, Whymper je sasvim slučajno saznao da se Carrel ponovo uputio na vrh s talijanske strane. Razočaran zbog "izdaje" prijatelja, Whymper se vratio u Zermatt i odmah počeo sakupljati grupu za uspon sa švicarske strane.

14. jula 1865. godine je sedmočlana Whymperova grupa kao prva u historiji uspjela dostići vrh Matterhorna. Edward Whymper je bio prvi koji se uspeo na vrh. Nakon njega su se uspeli vodič Michel Croz iz Chamonixa, tri Engleza: svećenik Charles Hudson, Lord Francis Douglas i D. Robert Hadow, te vodiči iz Zermatta Peter Taugwalder otac i Peter Taugwalder sin. Na putu prema vrhu su otkrili grupu koju je vodio Carrel. Prilikom spuštanja su Croz, Hadow, Hudson und Douglas skliznuli preko sjevernog zida i poginuli na licu mjesta. Tri leša su nekoliko dana kasnije pronađena na glečeru dok tijelo Lorda Francisa Douglasa nije nađeno ni do danas.

Tri dana nakon Whympera je i Carrelova grupa uspjela dostići vrh. Pri tom su se sa talijanske strane prebacili preko zapadnog zida do takozvanog Zmuttgrata (taj prolaz se danas zove Galleria Carrel).

Najveći broj uspona do danas ima vodič Ulrich Inderbinen: na vrh Matterhorna se uspeo ukupno 371 put, a posljednji put mu je to uspjelo sa 89 godina.

Zanimljivosti

Poseban oblik Matterhorna je inspirirao fabriku čokolade Tobler za njihovu svjetskipoznatu čokoladu „Toblerone“.

1950. godine je grof Dino Lora Totino planirao izgraditi žičaru iz talijanskog mjesta Cervinia do vrha Matterhorna. Alpski muzej u Zermattu je povodom tog plana skupio 90.000 potpisa ljudi koji su se protivili ovom planu i uputio protest talijanskoj vladi. Ova inicijativa je imala uspjeha te je Matterhorn proglašem zaštićenim prirodnim čudom.

1959. godine je u Disneylandu u Kaliforniji izgrađena kopija Matterhorna u omjeru 1:100.

Preko 450 planinara je od 1865. godine izgubilo život pri usponu na Matterhorn. To je više nego na bilo kojoj drugoj planini na svijetu