Et-Tevba

التوبة Et-Tevba "Pokajanje"
Izvorni tekst Prijevod na bosanski
Klasifikacija	Medinska
Red. br. u Kur'anu	9
Br. ajeta u suri	129
Br. sedždi-tilavet	nema

Sura Et-Tevba (Arapski: سورة التوبة, "Suretu-l-tevba", "Pokajanje") takođe poznata kao "Bera" ("Ultimatum" (Jusuf Ali, engl. prijevod), ili u prijevodu Besima Korkuta-"Obznana") je deveta Sura Kur'ana. Ima 129 Ajeta i jedna je od posljednjih tzv. "Medinskih sura". Jedina je sura koja ne počinje sa "Bismilom". Početak sure je objavljen u vrijeme rata, i ta tema prevladava u početku ove sure.

"Bismila"

Sura Et-tevba je jedina sura koja ne počinje sa "Bismilom" (izjava:"U ime Boga Milostivog Samilosnog"). Različita su tumačenja toga među islamskim učenjacima. Ibn Kesir u svome "tefsiru" navodi citat od Osman ibn Affana, da ju je izostavio u prvom pisanom primjerku Kur'ana (Pogledati članak Kur'an) samo zato jer: "je preselio Allahov Poslanik a nije nam objasnio da je ona ("bismila") iz nje (sure "Et-Tevba").

Obznana

Početak sure navodi prekid ugovora kojega su politeisti iz Meke imali sa prvim muslimanima, u tom ugovoru se dopuštalo naizmjenično obavljanje vjerskih obreda, jedne godine mnogobošcima iz Meke, a druge godine Muslimanima. Ovi Kur'anski ajeti ukidaju prava politeistima da obavljaju svoje obrede pored svetog mjesta Muslimana- "Kabe, jer su podrazumjevali obrede koji su neprihvatljivi po Islamsku vjeru, kao što je obilazak oko svete Kabe bez odjeće i obožavanje drugih Bogova na mjestu hrama kojega je izgradio Poslanik Ibrahim (Prorok Abraham) jednome Bogu.

Muslimani se od petog ajeta, pa do kraja cijele sure podstiču na ratovanje sa politeistima odmah nakon "4 sveta mjeseca", međutim:

• "Mnogobošcima s kojima imate zaključene ugovore koje o­ni nisu ni u čemu povrijedili, niti su ikoga protiv vas pomagali, ispunite ugovore do ugovorenog roka. Allah zaista voli pobožne" (Kur'an, Et-Tevba, 4.)

"Veliki Hadž"

Termin "Veliki Hadž" je spomenut u 3. ajetu, to je suprotan termin od običaja arapskih mnogobožaca da dan prinošenja žrtvi kod "Kabe" nazivaju "mali Hadž". O terminu "veliki Hadž" se govori u nekoliko Hadisa:

• Prenosi Ibn-Džerir od Abdurahmana bin Ebu-Bekra, a on od svog oca da je rekao: " Tog dana sjedio je Allahov Poslanik, s.a.v.s. na svojoj devi, a ljudi su držali za njen povodac pa je rekao: "Koji je danas dan?" Šutjeli smo toliko da smo pomislili da će ga nazvati drugim imenom, pa je rekao: 'Zar ovo nije dan Velikog hadža..."

Misteriozno ime Uzejr

U tridesetom ajetu sure "Et-Tevba" se kaže:

• "Jevreji govore: "Uzejr je - Allahov sin", a kršćani kazu: "Mesija je - Allahov sin". To su riječi njihove, iz usta njihovih, oponašaju riječi prijašnjih nevjernika, - Bog ih ubio! Kuda se odmeću?"

Islamski učenjaci se razilaze po pitanju osobe "Uzejr", tako da neki od njih misle da je to bio Poslanik Uzejr (Ezra) koji je živio u vremenu između poslanika Sulejmana (Solomona) i Zekerijaha (Zaharije). Ima mišljenja da se radi o Azazel[1], ili Ozirisu. Jevrejski učenjaci kategorički odbacuju bilo kakvu tvrdnju o obožavanju "božijeg sina" među jevrejima.

“	...oni žele svojim ustima da ugase Božije svjetlo, a Bog želi da vidljivim učini svjetlo svoje, makar to ne bilo po volji nevjernicima.	”
Et-Tevba

Izvori

• "Kur'an s prevodom" Besim Korkut
• Tefsir ibn Kesira
• "Encyclopaedia of Islam" - Brill
• Jevrejska enciklopedija

Također pogledajte

• Kur'an
• Najstariji Kur'an