Razlika između verzija stranice "Bugarski jezik"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot mijenja: sco:Bulgarie leid |
Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija jezik|ime=Bugarski jezik |
|||
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= |
|||
|familycolor=lawngreen |
|||
|države=[[Bugarska]], [[Grčka]], [[Rumunija]], [[Turska]], [[Ukrajina]], [[Srbija]] |
|||
|regije=[[Evropa]] |
|||
|govornici=9 miliona |
|||
|rang= |
|||
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]] |
|||
:[[slavenski jezici|slavenski]] |
|||
::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] |
|||
:::'''bugarski''' |
|||
|država=[[Bugarska]] |
|||
|ustanova= |
|||
|iso1=bg|iso2=bul|sil=BLG |
|||
}} |
|||
'''Bugarski jezik''' (български език), narodni i književni [[jezik]] [[Bugari|Bugara]] kojim govori preko 9 miliona ljudi. Pripada [[južnoslavenski jezici|južnoslavenskoj jezičnoj grupi]]; najbliži je makedonskome jeziku (u Bugarskoj se smatra da je [[makedonski jezik]] druga varijanta bugarskog jezika). Njim govori najveći dio stanovnika [[Bugarska|Bugarske]] i manje grupe u [[Grčka|Grčkoj]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Turska|Turskoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. |
|||
{| cellpadding=6 cellspacing=0 style="text-align:center;" |
|||
|- |
|||
|'''А а'''<br />{{IPA|/a/}}<br />a||'''Б б'''<br />{{IPA|/b/}}<br />b||'''В в'''<br />{{IPA|/v/}}<br />v||'''Г г'''<br />{{IPA|/g/}}<br />g||'''Д д'''<br />{{IPA|/d/}}<br />d||'''Е е'''<br />{{IPA|/ɛ/}}<br />e||'''Ж ж'''<br />{{IPA|/ʒ/}}<br />ž||'''З з'''<br />{{IPA|/z/}}<br />z||'''И и'''<br />{{IPA|/i/}}<br />i||'''Й й'''<br />{{IPA|/j/}}<br />j |
|||
|- |
|||
|'''К к'''<br />{{IPA|/k/}}<br />k||'''Л л'''<br />{{IPA|/l/}}<br />l||'''М м'''<br />{{IPA|/m/}}<br />m||'''Н н'''<br />{{IPA|/n/}}<br />n||'''О о'''<br />{{IPA|/ɔ/}}<br />o||'''П п'''<br />{{IPA|/p/}}<br />p||'''Р р'''<br />{{IPA|/r/}}<br />r||'''С с'''<br />{{IPA|/s/}}<br />s||'''Т т'''<br />{{IPA|/t/}}<br />t||'''У у'''<br />{{IPA|/u/}}<br />u |
|||
|- |
|||
|'''Ф ф'''<br />{{IPA|/f/}}<br />f||'''Х х'''<br />{{IPA|/x/}}<br />h||'''Ц ц'''<br />{{IPA|/ʦ/}}<br />c||'''Ч ч'''<br />{{IPA|/tʃ/}}<br />č||'''Ш ш'''<br />{{IPA|/ʃ/}}<br />š||'''Щ щ'''<br />{{IPA|/ʃt/}}<br />št||'''Ъ ъ'''<br />{{IPA|/ɤ̞/,/ə/}}<br />ə||'''Ь ь'''<br />{{IPA|/◌ʲ/}}<br />j||'''Ю ю'''<br />{{IPA|/ju/}}<br />ju||'''Я я'''<br />{{IPA|/ja/}}<br />ja |
|||
|} |
|||
== Historija == |
|||
Bugarski jezik, a osobito pismenost na tom jeziku, razvojno nastavlja stari jezik istočnobalkanskih Slavena (stanovnika nekadašnjih "Slavinija"), kojem su književni oblik dali slavenski vjerovjesnici [[Ćiril i Metod]] na temelju jednoga južnoslavenskoga govora iz okolice [[Solun]]a u [[9. vijek]]u, tj. u vrijeme kada su jezične razlike na slavenskome jugoistoku i istoku bile još neznatne. Početno pismo Bugara bijaše [[glagoljica]], no kasnije je prevladala [[ćirilica]], izum koje se pripisuje episkopu Konstantinu ([[9. vijek]]), čije je najpoznatije djelo »Učitelno evangelie« (Poučno evanđelje). |
|||
Prvi su jezični spomenici bugarskoga jezika "Preslavski grafit" ([[893]]. godine) i "Assemanijevo evanđelje" ([[9. vijek|9.]] - [[10. vijek]]), oba na glagoljici. U početku svog samostalnog razvoja bugarski jezik (jezik istočnobalkanskih Slavena) bijaše izložen snažnom uticaju susjednih neslavenskih jezika, posebice [[grčki jezik|grčkoga]]. Neko vrijeme, počev od konca [[7. vijek]]a, stanovite promjene u njemu izaziva [[bilingvizam]] nastao prodorom [[Proto-Bugari|turkofonih Bugara]] (osnivača bugarske države) na Balkan; na kasniji jezični razvoj utiče [[crkvenoslavenski jezik]] različitih slavenskih književnosti istočnopravoslavnoga uljudbenoga kruga. Zlatno doba starobugarske književnosti pada na prijelaz iz [[9. vijek|9.]] - [[10. vijek]]a: djela Joana Egzarha ("Šestodnev"), te "Skazanie o pismeneh" polihistora Černorizca Hrabrog, međaši su toga razdoblja. U X vijeku dominiraju tekstovi prezbitera Kozme, polemičke besjede uperene protiv bogumilskoga pokreta koji je u to doba nabujao u Bugarskoj. |
|||
Između [[7. vijek|7.]] i [[15. vijek]]a vijeka u starobugarskome jeziku zbivaju se znatne glasovne i gramatičke promjene, ali one se malo odražavaju u jezičnim spomenicima iz toga razdoblja, jer se bugarska pismenost, odvija na arhaičnom staroslavenskom jeziku (najznačajniji spomenici srednjovjekovne bugarske književnosti su, među inim, "Kuklenski pesnivec", [[1337]]. godine; "Ivan-Aleksandrovi zbornici", te djela nastala pod uticajem patrijarha Evtimija- korektora vjerskih knjiga, pisca hagiografija i narodnoga mučenika. Iz njegove su škole nastali: "Razkaz za sv. Ivan Rilski", Vladislava Gramatika (umjetnička starobugarska pripovijetka), "Pohvalno slovo za Evtimija«, Grigorija Camblaka, te niz rasprava iz područja jezične i pravopisne problematike. Turskim osvojenjem ([[1393]].) opada kulturni život u Bugarskoj, a bugarska nacionalna jezična kultura opstaje u pučkim pripovijetkama i narodnim pjesmama. |
|||
Prvi jezični spomenici u kojima se jače odražavaju novobugarske jezične crte potiču iz [[16. vijek]]a; to su uglavnom crkveni zbornici, tzv. damaskini, među kojima je najpoznatiji autor Josip Bradati. Tokom stvaranja književnosti na novobugarskoj osnovici (18. vijek|18.]] - [[19. vijek]]a) prijelomna su djela oca Pajsija Hilandarskoga "Istorija slavjanobolgarskaja", [[1762]]. godine i tekstovi Sofronija Vraničanskog. Još u prvoj polovini [[19. vijek]]a, kada se pojavljuju prve bugarske gramatike (Neofit Rilski, [[1835]]. godine), u Bugarskoj postoji snažna struja koja želi sačuvati u književnom jeziku crkvenoslavensku tradiciju, ali ona biva djelotvorno suzbijana i prevladana pojavom pisaca koji počinju pisati narodnim jezikom. |
|||
== Novobugarski književni jezik == |
|||
Novobugarski [[književni jezik]] stvoren je na osnovi sjeveroistočnoga dijalekta, kojemu po rođenju pripadaju glavni predstavnici bugarske književnosti XIX. vijeka (Ljuben Karavelov, Hristo Botev, Ivan Vazov, Petko Slavejkov), ali u XX vijeku na oblikovanje savremenoga književnog jezika u znatnoj su mjeri utjecali i zapadni govori. Potkraj XIX. vijeka pojavljuje se i bugarska slavistika (L. Miletič, B. Conev). Pravopis, koji se razvijao na temelju crkvenoslavenske tradicije i ruskih uzora, bio je više puta reformiran; posljednja reforma od [[1945]]. uklonila je iz pisma nepotrebne ''jerove'', a nekadašnji [[jat]] »ě« (ѣ) razlučila prema izgovoru na »ja« i »e«. U glasovnom pogledu za bugarski jezik karakterističan je prijelaz praslavenskih konzonantskih grupa /tj/ i /dj/ u /št/ i /žd/ (npr. »svešt«, »mežda« prema bosanskom »svijeća«, »međa«, ruskomu »sveča«, »meža«). |
|||
Praslavenski [[nazal]]i i oba jera svedeni su na neodređen (»bezbojan«) [[vokal]] i na »e«. U književnom jeziku, po uzoru na sjeveroistočne govore, jat (ě) se odražava kao »ja« i kao »e«, u zapadnim dijalektima uvijek kao »e«, a u jugoistočnim uvijek kao »ja«. Naglasak može stajati na različitim [[slog]]ovima i pomičan je. Uz makedonski, bugarski jezik jedini je slavenski jezik koji ima [[član]]; on se razvio iz pokazne [[zamjenice]], te je (poput člana u [[Rumunski jezik|rumunskom]] i [[Albanski jezik|albanskom jeziku]]) postpozitivan, tj. nalazi se na kraju imenske riječi ([[Imenica|imenice]], pridjeva, broja, zamjenice) stopljen s njom. Uloga člana u bugarskom jeziku analogna je funkciji koju on ima u drugim evropskim jezicima. |
|||
[[Deklinacija (gramatika)|Deklinacija]] je u bugarskom jeziku reducirana; [[padež]]ni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom »na«, uz koji ime redovito dobija značenje [[genitiv]]a ili [[dativ]]a. [[Komparacija]] pridjeva vrši se [[prefiks]]ima: »po« za [[komparativ]], »naj« za [[superlativ]]. [[Glagol]]ski je sistem bogat: postoji više oblika za prošlo vrijeme, dva jednostavna: [[aorist]] i [[imperfekt]], te nekoliko složenih. Među [[glagol]]skim oblicima koji izražavaju različite načine i vidove glagolske radnje specifična je razlika među oblicima koji neku tvrdnju izražavaju kao nezavisnu (kategoričnu, vlastitu) ili kao zavisnu (presumptivnu). U bugarskome jeziku u većoj je mjeri nego u ijednom drugom slavenskome jeziku sačuvan rječnički fond staroslavenskoga jezika. |
|||
== Također pogledajte == |
|||
* [[Banatskobugarski jezik]] |
|||
== Vanjski linkovi == |
|||
* [http://bg.wikipedia.org/ Wikipedia na bugarskom jeziku] {{bg simbol}} |
|||
{{Slavenski jezici}} |
|||
{{Službeni_jezici_EU}} |
|||
{{stub-jezik}} |
|||
[[Kategorija:Bugarska]] |
|||
[[Kategorija:Bugarski jezik]] |
|||
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] |
|||
{{Link FA|ka}} |
|||
[[ab:Абылгар бызшәа]] |
|||
[[af:Bulgaars]] |
|||
[[an:Idioma bulgaro]] |
|||
[[ar:لغة بلغارية]] |
|||
[[ast:Búlgaru]] |
|||
[[az:Bolqar dili]] |
|||
[[bat-smg:Bolgaru kalba]] |
|||
[[be:Балгарская мова]] |
|||
[[be-x-old:Баўгарская мова]] |
|||
[[bg:Български език]] |
|||
[[bn:বুলগেরীয় ভাষা]] |
|||
[[br:Bulgareg]] |
|||
[[ca:Búlgar]] |
|||
[[co:Lingua bulgara]] |
|||
[[cs:Bulharština]] |
|||
[[cu:Блъгарьскъ ѩꙁꙑкъ]] |
|||
[[cv:Полхар чĕлхи]] |
|||
[[cy:Bwlgareg]] |
|||
[[da:Bulgarsk (sprog)]] |
|||
[[de:Bulgarische Sprache]] |
|||
[[diq:Bulğarki]] |
|||
[[dsb:Bulgarska rěc]] |
|||
[[el:Βουλγαρική γλώσσα]] |
|||
[[en:Bulgarian language]] |
|||
[[eo:Bulgara lingvo]] |
|||
[[es:Idioma búlgaro]] |
|||
[[et:Bulgaaria keel]] |
|||
[[eu:Bulgariera]] |
|||
[[fa:زبان بلغاری]] |
|||
[[fi:Bulgarian kieli]] |
|||
[[fr:Bulgare]] |
|||
[[frp:Bulgaro]] |
|||
[[fy:Bulgaarsk]] |
|||
[[ga:An Bhulgáiris]] |
|||
[[gag:Bulgar dili]] |
|||
[[gl:Lingua búlgara]] |
|||
[[gv:Bulgeyrish]] |
|||
[[he:בולגרית]] |
|||
[[hi:बुल्गारियन भाषा]] |
|||
[[hr:Bugarski jezik]] |
|||
[[hsb:Bołharšćina]] |
|||
[[hu:Bolgár nyelv]] |
|||
[[hy:Բուլղարերեն]] |
|||
[[id:Bahasa Bulgaria]] |
|||
[[io:Bulgariana linguo]] |
|||
[[is:Búlgarska]] |
|||
[[it:Lingua bulgara]] |
|||
[[ja:ブルガリア語]] |
|||
[[jv:Basa Bulgaria]] |
|||
[[ka:ბულგარული ენა]] |
|||
[[ko:불가리아어]] |
|||
[[ku:Zimanê bulgarî]] |
|||
[[kw:Bulgarek]] |
|||
[[la:Lingua Bulgarica]] |
|||
[[li:Bölgaars]] |
|||
[[lij:Lengua bulgara]] |
|||
[[lt:Bulgarų kalba]] |
|||
[[lv:Bulgāru valoda]] |
|||
[[mhr:Болгар йылме]] |
|||
[[mk:Бугарски јазик]] |
|||
[[mn:Болгар хэл]] |
|||
[[mr:बल्गेरियन भाषा]] |
|||
[[ms:Bahasa Bulgaria]] |
|||
[[nl:Bulgaars]] |
|||
[[nn:Bulgarsk]] |
|||
[[no:Bulgarsk]] |
|||
[[oc:Bulgar]] |
|||
[[os:Болгайраг æвзаг]] |
|||
[[pl:Język bułgarski]] |
|||
[[pms:Lenga bùlgara]] |
|||
[[pnb:بلغاری]] |
|||
[[pt:Língua búlgara]] |
|||
[[qu:Bulgarya simi]] |
|||
[[ro:Limba bulgară]] |
|||
[[ru:Болгарский язык]] |
|||
[[rw:Ikibulugariya]] |
|||
[[sco:Bulgarie leid]] |
|||
[[se:Bulgáriagiella]] |
|||
[[sh:Bugarski jezik]] |
|||
[[simple:Bulgarian language]] |
|||
[[sk:Bulharčina]] |
|||
[[sl:Bolgarščina]] |
|||
[[sq:Gjuha bullgare]] |
|||
[[sr:Бугарски језик]] |
|||
[[sv:Bulgariska]] |
|||
[[sw:Kibulgaria]] |
|||
[[ta:பல்கேரிய மொழி]] |
|||
[[tg:Забони булғорӣ]] |
|||
[[th:ภาษาบัลแกเรีย]] |
|||
[[tl:Wikang Bulgaro]] |
|||
[[tpi:Tok Balgeria]] |
|||
[[tr:Bulgarca]] |
|||
[[udm:Болгар кыл]] |
|||
[[ug:بۇلغارىيە تىلى]] |
|||
[[uk:Болгарська мова]] |
|||
[[vi:Tiếng Bulgaria]] |
|||
[[zh:保加利亚语]] |
|||
[[zh-yue:保加利亞話]] |
|||