Razlika između verzija stranice "Kalaj"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot dodaje: ia:Stanno
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: os:Къала
Red 271: Red 271:
[[nv:Béésh Dildǫʼí]]
[[nv:Béésh Dildǫʼí]]
[[oc:Estam]]
[[oc:Estam]]
[[os:Къала]]
[[pa:ਟੀਨ]]
[[pa:ਟੀਨ]]
[[pl:Cyna]]
[[pl:Cyna]]

Verzija na dan 1 oktobar 2011 u 15:38

Šablon:Infokutija Hemijski element Kalaj (Sn, latinski stannum) - je metal IVA grupe. U prirodi se javlja u obliku jedinjenja.

Alotropske modifikacije

Kalaj gradi dvije alotropske modifikacije. Pri normalnim uslovima kalaj se javlja u modifikaciji β (beta) poznatoj pod nazivom bijeli kalaj, koja je postojana samo iznad 13,2 °C; ima kristalnu rešetku tetragonalnog sastava, gustine 7,3 g/cm3.

Na temperaturi nižoj od 13° C prelazi u nemetalnu modifikaciju α (alfa) gustine 5,85 g/cm3. - sivi kalaj koji se već laganim dodirom pretvara u prah. Ovo svojstvo kalaja naziva se kalajna kuga ili muzejska bolest jer se javlja na kalajnim predmetima koji se zimi čuvaju u muzejima. Brzina prelaska u nemetalnu modifikaciju povećava se sniženjem temperature kao i neposrednim dodirom metalnog kalaja sa sivom modifikacijom.

Osobine

Kalaj je metal srebrnobijele boje, male tvrdoće. Čist kalaj (bijeli kalaj) je rastegljiv, vrlo kovan. Pri sobnoj temperaturi kalaj je otporan na dejstvo vode i vazduha, slabih kiselina i baza. Valjanjem se izvlači u tanke listiće- staniol. Zbog dostupnosti, niske temperature topljenja, lakoću livenja, dobrih mehaničkih osobina, a također i zbog niske cijene, kalajni predmeti su bili veoma popularni. Predmeti od kalaja su najviše korišteni između 14. i 16. vijeka.

Primjena

Kalaj se koristi za prevlačenje drugih metala tankim slojem, poboljšavajući njihovu otpornost na koroziju. Ovaj proces se koristi za osiguravanje čeličnih sudova koji se koriste u prehrambenoj industriji kao što su npr. limenke koje se prave od bijelog lima koji je ustvari kalajisani gvozdeni lim.

Velike količine kalaja upotrebljavaju se za izradu legura: bronze (legura sa bakrom), metala za lemljenje (legura sa olovom), tipografskog metala (sa antimonom i olovom), britanija metala (sa antimonom i bakrom), a koristi se i za izradu pribora za jelo i za klizne ležajeve. Legura kalaja i olova ima nisku temperaturu topljenja (npr. pri 60% kalaja ta temperatura iznosi 180 °C) koristi se u elektrotehničkoj industriji.

Jedinjenja

Najvažnija ruda je kasterit (SnO2) čijom se redukcijom dobija elementarni kalaj. Halogeni elementi se lako jedine sa kalajem, tako sa suhim hlorom gradi kalaj (IV) hlorid SnCl4, kovalentno jedinjenje sa tetraedarskom strukturom. Upotrebljava se kao močilo pri bojenju.