Razlika između verzija stranice "Georg Wilhelm Friedrich Hegel"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.5.4) (robot mijenja: tpi:Georg Wilhelm Friedrich Hegel |
m r2.7.1) (robot dodaje: yi:געארג ווילהעלם פרידריך העגל |
||
Red 151: | Red 151: | ||
[[war:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |
[[war:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |
||
[[xmf:გეორგ ვილჰელმ ფრიდრიხ ჰეგელი]] |
[[xmf:გეორგ ვილჰელმ ფრიდრიხ ჰეგელი]] |
||
[[yi:געארג ווילהעלם פרידריך העגל]] |
|||
[[yo:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |
[[yo:Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |
||
[[zh:格奥尔格·威廉·弗里德里希·黑格尔]] |
[[zh:格奥尔格·威廉·弗里德里希·黑格尔]] |
Verzija na dan 3 oktobar 2011 u 00:51
George Wilhelm Friedrich Hegel (Georg Vilhelm Fridrih Hegel; 27. august 1770 - 14. novembar 1831), bio je njemački filozof. Rođen je u Štutgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nirnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske Mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.
Hegelova filozofija
Hegel pripada apsolutnom idealizmu, jer je za njega cjelokupna stvarnost jedna ,jedinstvena, apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprekidno razvija, kreće unutar sebe. To kretanje ima svoje faze a pokretačka snaga apsolutne ideje je dijalektika. Hegel je otkrio tri zakona dijalektike:
- Zakon jedinstva i borbe suprotnosti
- Zakon prelaska kvantiteta u kvalitet (i obrnuto)
- Zakon negacija negacije
Šema Hegelovog sistema
Njemački filozof Hegel je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Prema Hegelu, apsolutna ideja u svom samorazvoju prolazi kroz tri osnovne faze. U početku je čista misao i time se bavi logika. Ona tada još ništa ne zna o sebi. U drugoj fazi apsolutna ideja se počinje ispitivati kroz prirodu i time se bavi filozofija prirode- tada je apsolutna ideja objekat svog istraživanja. Nakon te faze ona dolazi u treću fazu duha, kada sve spoznaje o sebi, i time se bavi filozofija duha.
- Logika
- Nauka o bitku (kvalitet, kvantitet, mjera)
- Nauka o biti/suštini (bit, pojam, stvarnost)
- Nauka o pojmu (subjektivni pojam, objekat, ideja)
- Filozofija prirode
- Mehanika
- Fizika
- Organika
- Filozofija duha
- Subjektivni duh (antropologija, fenomenologija, psihologija)
- Objektivni duh (pravo, moralitet, itd.)
- Apsolutni duh (Umjetnost, religija, filozofija)
Najpoznatija Hegelova djela
- Fenomenologija duha
- Nauka logike
- Enciklopedija filozofskih nauka
- Historija filozofije
- Filozofija historije
- Estetika
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- Hegel HyperText, u arhivi na stranici Marxists.org.
- Hegel.net - tekstovi pod GNU FDL
- Linkovi o Hegelovom životu
- Commented link list
- Hegel mailing lists in the Internet
- Objašnjenja vezana za Hegela, većinom na njemačkom
- Objašnjenja o Hegelovim nasljednicima, i deničari i ljevičari
- Detaljna biografija
- Hegelovo društvo u Americi
- Hegel u Stanford enciklopediji filozofije
- http://www.gwfhegel.org/
- Stranica o Hegelu na 'The History Guide'
Wikicitati imaju citate vezane za: Hegel |