Razlika između verzija stranice "Stanak"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2: Red 2:
'''Stanak''' je državni sabor srednjovjekovne Bosne.
'''Stanak''' je državni sabor srednjovjekovne Bosne.


Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladaromm odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i [[državni sabor]] su zbor; sva Bosna; sav [[rusag]] bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenut u povelji bana Tvrtka I. kotromanića [[1354]].
Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladaromm odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i [[državni sabor]] su zbor; sva Bosna; sav [[rusag]] bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenut u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića [[1354]].


Stanak je obično sazivao [[vladar]] i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov [[dvor]]: [[Mile]], [[Milodraž]], [[Bobovac]], [[Sutjeska]] i [[Jajce]]. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.
Stanak je obično sazivao [[vladar]] i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov [[dvor]]: [[Mile]], [[Milodraž]], [[Bobovac]], [[Sutjeska]] i [[Jajce]]. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.

Verzija na dan 8 oktobar 2011 u 11:30

Stanak je državni sabor srednjovjekovne Bosne.

Stanak je bio skup vlastele koja je okupljenom formom kao državna institucija zajedno sa vladaromm odlučivala o državnim poslovima. Drugi nazivi za stanak i državni sabor su zbor; sva Bosna; sav rusag bosanski; a ponekad samo Bosna; consilium; universale colloquium; collatio; adunacio i dr. Izraz stanak prvi put je pomenut u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića 1354.

Stanak je obično sazivao vladar i predsjedavao njegovim radom, odnosno, vodio sjednice sabora, dok su ga u vrijeme određenih unutrašnjih problema u zemlji, poput zbacivanje vladara i biranje novog, sazivali predstavnici krupne vlastele. Stanak je održavan najčešće u mjestima gdje je bio vladarov dvor: Mile, Milodraž, Bobovac, Sutjeska i Jajce. Stanak se sazivao po potrebi. Vladari su na osnovu odluka sabora izdavali povelje.

Učesnici stanka su ‘vlastela i velmožani’, ‘dobri Bošnjani’, ‘dobri ljudi’, ‘gospoda rusaška’ – svi sa istim značenjem i u izvorima na latinskom i italijanskom jeziku - baroni Bosne.

Funkcije i nadležnosti stanka obuhvatale su najvažnije državne poslove (popunjavanje bosanskog prijestolja jer iako je u zemlji vladao rod Kotromanići, nikad nije bilo uvedeno pravo nasljednosti ili primogeniture u popunjavanju prijestolja; krunjenje bosanskih vladara; odnos prema susjedima – vanjska politika; prodaja ili ustupanje bosanske državne teritorije susjednim državama; sklapanje i potpisivanje ugovora sa susjednim državama; odluke o ratu i miru i sl. Uticaj stanka na državne poslove ovisio je od odnosa snaga vladara i vlastele, koji u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek imao pravolinijski smjer.

Mjesto i uloga postojeće crkvene organizacije u Bosni prema državnom saboru nije najjasnije. Ima mišljenja da su pripadnici Crkve bosanske prisustvovali sjednicama sabora.

Vanjski linkovi