Razlika između verzija stranice "Vukovarsko-srijemska županija"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: mk:Вуковарско-сремска жупанија |
No edit summary |
||
Red 4: | Red 4: | ||
karta = CroatiaVukovar-Srijem.png| |
karta = CroatiaVukovar-Srijem.png| |
||
zastava = Zastava vukovarsko srijemske zupanije.gif | |
zastava = Zastava vukovarsko srijemske zupanije.gif | |
||
grb = Coat of Arms of Vukovar-Syrmia County.svg | |
|||
grb = Vukovarsko-srijemska županija (grb).gif | |
|||
sjedište = [[Vukovar]] | |
sjedište = [[Vukovar]] | |
||
broj stanovnika = 204 768 | |
broj stanovnika = 204 768 | |
Verzija na dan 21 oktobar 2011 u 19:25
Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).
Administrativna podjela
Županija je podijeljena na 5 grada i 25 općina.
Gradovi:
- Vukovar - 31.670 stanovnika
- Vinkovci- 35.912 stanovnika
- Ilok - 8.351 stanovnika
- Otok (grad u Hrvatskoj) 7.755 stanovnika
- Županja - 16.383 stanovnika
Općine:
- Andrijaševci
- Babina Greda
- Bogdanovci
- Borovo
- Bošnjaci
- Cerna
- Drenovci
- Gradište
- Gunja
- Ivankovo
- Jarmina
- Lovas
- Markušica
- Negoslavci
- Nijemci
- Nuštar
- Privlaka
- Stari Jankovci
- Stari Mikanovci
- Štitar
- Tompojevci
- Tordinci
- Tovarnik
- Trpinja
- Vođinci
- Vrbanja
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. Vukovarsko-srijemsko kanton je imao 204.768 stanovnika ( 4.6 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom od 84 stanovnika/km2.
Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 78.3 %, Srbi 15.5 %, Mađari 1 %, Rusini 0.9 % i drugi.
Geografija
Površina Vukovarsko-srijemskog kantona iznosi 2.448 km2. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatke između rijeka Dunava i Save.
Najviša nadmorska visina je 294 m (tačka Čukala kod Iloka),a najmanja 78m (Spačva).Na istoku sa nalaze obronci Fruške gore i polako se spuštaju u Vukovarski ravnjak,a na zapadu se nalazi planina Dilj kod koje započinje vinkovačko-đakovački ravnjak.
Kroz Vukovarsko-srijemski kanton teku sljedeće rijeke:
- Dunav - ulijeva se u Crno more
- Sava - ulijeva se u Dunav
- Vuka - ulijeva se u Dunav
- Bosut - ulijeva se u Savu
- Berava - ulijeva se u Bosut
- Biđ - ulijeva se u Bosut
- Studva - ulijeva se u Bosut
- Spačva - ulijeva se u Bosut
Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11oC. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30oC.
Prema strukturi površina u kantonu prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150000ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.
Najviše se proizvode pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan, a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo.
Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha.Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka u spačvanskom šumskom bazenu.
Privreda
Vukovarsko-srijemski kanton raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, zemnog plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.
Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj kantona, koji se nalazi na raskrsnici saobraćajnica koje povezuju Istok sa Zapadom te Srednju Evropu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.
Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva kantona oko 65% ili blizu 150000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gazdinstava iznosio je 27262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.
Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj privrednoj strukturi. Prije hrvatskog Domovinskog rata preko 50% stanovništva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.
Kultura
Tradicijski život i kultura područja krajnjeg istoka Hrvatske vrlo je znakovita, raznolika i bogata. Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko - srijemski kanton ubraja u panonsku kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela Šokadije.