Razlika između verzija stranice "Sonora (pustinja)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m r2.6.3) (robot dodaje: cs:Sonoran
m r2.7.2) (robot mijenja: cs:Sonorská poušť; kozmetičke promjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Organ pipe cactus 11.jpg|mini|right|175px|Flora Pustinje.]]
[[Datoteka:Organ pipe cactus 11.jpg|mini|right|175px|Flora Pustinje.]]
'''Pustinja Sonora''' je [[pustinja]] umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2 <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>.
'''Pustinja Sonora''' je [[pustinja]] umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2 <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5</ref>.


== Živi svijet ==
== Živi svijet ==
[[Biljke|Biljni]] svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom <ref>Takhtajan A. 1986. Floristic regions of the world (translated by T.J. Crovello & A. Cronquist). University of California Press, Berkeley.</ref>. U ovoj pustinji dominiraju džinovski [[kaktusi]] kao što je [[saguaro]], koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini [[voda]] <ref>Grupa autora. „Veliki atlas životinja“. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1989.</ref>. Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne [[agave]], [[Palma|palme]] i [[mahunarke]]. Česti [[žbun]]ovi su i [[Ambrozija|ambrozije]], pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.
[[Biljke|Biljni]] svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta <ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5</ref>), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom <ref>Takhtajan A. 1986. Floristic regions of the world (translated by T.J. Crovello & A. Cronquist). University of California Press, Berkeley.</ref>. U ovoj pustinji dominiraju džinovski [[kaktusi]] kao što je [[saguaro]], koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini [[voda]] <ref>Grupa autora. „Veliki atlas životinja“. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1989.</ref>. Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne [[agave]], [[Palma|palme]] i [[mahunarke]]. Česti [[žbun]]ovi su i [[Ambrozija|ambrozije]], pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.


[[Životinje|Fauna]] Sonore broji oko 30 vrsta [[Ribe|riba]], 20 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], više od 100 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], više od 350 vrsta [[Ptice|ptica]] i 60 vrsta [[Sisari|sisara]]<ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0520219805</ref>. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput [[leptir]]a, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), [[Stepe|stepama]] i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva <ref> Bobrinski N.A. 1956. Zoogeografija — kratak kurs. Nolit: Beograd.</ref>. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom <ref> WWF. 2001. [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/na/na1310_full.html Pustinja Sonora]</ref>.
[[Životinje|Fauna]] Sonore broji oko 30 vrsta [[Ribe|riba]], 20 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], više od 100 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], više od 350 vrsta [[Ptice|ptica]] i 60 vrsta [[Sisari|sisara]]<ref>Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5</ref>. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput [[leptir]]a, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), [[Stepe|stepama]] i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva <ref> Bobrinski N.A. 1956. Zoogeografija — kratak kurs. Nolit: Beograd.</ref>. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom <ref> WWF. 2001. [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/na/na1310_full.html Pustinja Sonora]</ref>.


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Red 18: Red 18:
{{reference}}
{{reference}}


[[Kategorija: Pustinje]]
[[Kategorija:Pustinje]]


[[ar:صحراء سونورا]]
[[ar:صحراء سونورا]]
Red 24: Red 24:
[[bn:সোনোরান মরুভূমি]]
[[bn:সোনোরান মরুভূমি]]
[[ca:Desert de Sonora]]
[[ca:Desert de Sonora]]
[[cs:Sonoran]]
[[cs:Sonorská poušť]]
[[da:Sonoraørkenen]]
[[da:Sonoraørkenen]]
[[de:Sonora-Wüste]]
[[de:Sonora-Wüste]]

Verzija na dan 3 novembar 2011 u 22:02

Flora Pustinje.

Pustinja Sonora je pustinja umjerenog klimatskog pojasa koja se nalazi na jugozapadu Sjeverne Amerike oko Kalifornijskog zaliva. Zauzima prostor od oko 260.000 km2 [1].

Živi svijet

Biljni svijet Sonorske pustinje je veoma karakterističan i bogat (preko 2000 vrsta [2]), tako da se oblast ove pustinje u fitogeografiji smatra zasebnom provincijom Holarktika — Sonorskom provincijom [3]. U ovoj pustinji dominiraju džinovski kaktusi kao što je saguaro, koji naraste više od petnaest metara i dostiže masu od deset tona, od čega 90% čini voda [4]. Osim kaktusa, u Sonori rastu i brojne agave, palme i mahunarke. Česti žbunovi su i ambrozije, pustinjske vrbe, hohobe i paloverde.

Fauna Sonore broji oko 30 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, više od 100 vrsta gmizavaca, više od 350 vrsta ptica i 60 vrsta sisara[5]. Sonora predstavlja najsjeverniju tačku životnog područja jaguara. Brojni veliki kaktusi predstavljaju dom za mnoge životinje, poput leptira, zmija i ptica (pojedine vrste djetlića i patuljasti ćuk). Zajedno sa okolnim pustinjama (Mohave), stepama i šumo-stepama, Sonorska pustinja se u zoogeografiji izdvaja u Sonorsku podoblast Holarktičkog carstva [6]. Savremeni istraživači Sonoru smatraju zasebnom ekoregijom [7].

Stanovništvo

Pustinja Sonora dom je sedmnaest domorodačkih kultura. Najveći grad u pustinji Sonora je Phoenix, Arizona, koji je 2008. imao 4,4 milona stanovnika. Smješten na rijeci Salt River u centralnom dijelu Arizone, Phoenix je jedan od nabrže rastućih gradova u SAD-u. U tom dijelu pustinja Sonora gubi svaki sat po 4 000 kvadratnih metara površine (zbog širenja grada).

Slijedeći po veličini grad je Tucson u južnom dijelu Arizone s populacijom od jednog miliona stanovnika, pa Mexicali, Baja California, Mexico, s populacijom oko 900.000 stanovnika. Područje grada Hermosillo, Sonora, Mexico broji 700.000 stanovnika.

Zaštićeno područje

17. januara 2001. godine 2008 kvadratnih kilometara pustinje Sonore proglašeno je zaštićenim područjem sa ciljem boljeg očuvanja Sonore.

Reference

  1. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5
  2. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5
  3. ^ Takhtajan A. 1986. Floristic regions of the world (translated by T.J. Crovello & A. Cronquist). University of California Press, Berkeley.
  4. ^ Grupa autora. „Veliki atlas životinja“. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1989.
  5. ^ Phillips S.J., Wentworth P. 1999. A natural history of the Sonoran Desert. University of California Press. ISBN 0-520-21980-5
  6. ^ Bobrinski N.A. 1956. Zoogeografija — kratak kurs. Nolit: Beograd.
  7. ^ WWF. 2001. Pustinja Sonora