Razlika između verzija stranice "Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 9: | Red 9: | ||
| Prethodnik =[[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] |
| Prethodnik =[[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] |
||
| Nasljednik =[[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III]] |
| Nasljednik =[[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III]] |
||
| Supružnik =[[Marija Ana |
| Supružnik =[[Marija Ana od Bavarske (1574–1616)]]<br>[[Eleonora Gonzaga (1598–1655)]] |
||
| Djeca =[[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]]<br>[[Marija Ana Austrijska (bavarska izbornica)]]<br>[[Cecilija Renata Austrijska]]<br>[[Leopold Vilim Austrijski]] |
| Djeca =[[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]]<br>[[Marija Ana Austrijska (bavarska izbornica)|Marija Ana]]<br>[[Cecilija Renata Austrijska|Cecilija Renata]]<br>[[Leopold Vilim Austrijski|Leopold Vilim]] |
||
| Dinastija =[[Habsburg]] |
| Dinastija =[[Habsburg]] |
||
| Otac =[[Karlo II, nadvojvoda Unutrašnje Austrije]] |
| Otac =[[Karlo II, nadvojvoda Unutrašnje Austrije]] |
||
| Majka =[[Marija Ana od Bavarske (1551–1608) |
| Majka =[[Marija Ana od Bavarske (1551–1608)]] |
||
| Datum rođenja =[[9. juli]] [[1578]] |
| Datum rođenja =[[9. juli]] [[1578]] |
||
| Mjesto rođenja =[[Graz]] |
| Mjesto rođenja =[[Graz]] |
Verzija na dan 6 novembar 2011 u 18:48
Ferdinand II (9. juli 1578 – 15. februar 1637) je bio car Svetog Rimskog Carstva od 1619. do 1637. godine, kralj Ugarske, Hrvatske, Češke, Njemačke, te vladar ostalih habsburških posjeda.
Mladost
Ferdinand je bio sin austrijskog vladara Karla II i Marije Ane od Bavarske. Obrazovali su ga Isusovci, a pohađao je Univerzitet u Ingolstadtu. Godine 1590. naslijedio je očev dio Austrije, kojim je počeo vladati po završetku studija 1595. godine. Ubrzo po dolasku na vlast započeo je protjerivanje nekatoličkog stanovništva.
Vladavina
Godine 1617. izabran je za češkog kralja. Godine 1619, po smrti svoga rođaka, cara Matije, izabran je za cara Svetog Rimskog Carstva.
Bio je religiozan rimokatolik koji nije tolerisao nekatoličko stanovništvo u svojim posjedima, zbog čega se morao boriti protiv pobuna, pogotovo u Češkoj. Ignorisao je obećanja vezana za slobodu vjere koja su dali njegova prethodnici. Zbog velikog broja protestanata u Češkoj, izbio je Češki ustanak tokom Tridesetogodišnjeg rata. Dana 8. novembra 1620. godine ponovo je zauzeo Češku, čiju su krunu 1618. godine pobunjenici dali palatinskom izborniku Fridriku V, a zatim je naredio prisilno preobraćanje na rimokatoličanstvo svih nekatolika u Austriji i Češkoj, čime je protestantizam skoro u potpunosti iskorijenjen u tim zemljama.
Godine 1625. Ferdinand se suočio s iznimno teškom finansijskom situacijom uprkos novčanoj pomoći koju je primao od Španije i pape. Kako bi nastavio rat, obratio se Albrechtu von Wallensteinu, jednom od najbogatijih ljudi u Češkoj. Wallenstein je uspio okupiti do 100.000 vojnika s kojim je pobijedio protestante u Šleziji, Anhaltu i Danskoj. Godine 1629. izdao je edikt kojim rimokatoličkom plemstvu vraća svu zemlju koju su izgubili mirovnim sporazumom iz 1552. godine.
Njegov nedostatak tolerancije uzrokovao je obraćanje protestanata švedskom kralju Gustavu II Adolfu. Kada su se Ferdinandovi rimokatolički saveznici počeli buniti protiv velikih ovlasti koje je davao Wallensteinu, kao i protiv surovih metoda kojim je finansirao rat, Ferdinand ga je otpustio. Od tada je glavni vođa Ferdinandove vojske bio Johann Tserclaes von Tilly koji nije uspio zaustaviti švedsku vojsku na njihovom putu kroz Njemačku ka Austriji. Za veliki broj ubijenih civila u Magdeburgu od strane carske vojske često se direktno okrivljava Ferdinand II. Tilly je umro 1632. godine, te je Ferdinand ponovo pozvao Wallensteina. Nakon izgubljene bitke u novembru 1632. godine i smrti Gustava II Adolfa, Ferdinand je Wallensteina optužio za izdaju i naredio atentat na njega.
Uprkos padu Wallensteina, carska vojska je nastavila pobjeđivati, a švedska slabiti. Strahujući da će Habsburgovci postati presnažni, rimokatolička Francuska je, pod utjecajem kardinala Julesa Richelieua, stala na stranu protestanata.
Godine 1635. Ferdinand je potpisao mirovni sporazum u Pragu, ali njime se nije završio rat. Umro je dvije godine kasnije, ostavljujući rat svom sinu Ferdinandu III.
Brakovi i potomstvo
Ferdinand II je 1600. godine oženio Mariju Anu Bavarsku (1574-1616). Imali su sedmero djece:
- Kristina (1601-1601)
- Karlo(1603-1603)
- Ivan Karlo (1605 - 1619)
- Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva (1608-1657)
- Marija Ana, kneginja-izbornica Bavarije (1610-1665)
- Cecilija Renata, kraljica Poljske (1611-1644)
- Leopold Vilim, knez-biskup vroclavski (1614-1662)
Godine 1622, šest godina po smrti prve supruge, oženio je Eleonoru Gonzagu. S njom nije imao djece.
Preci
16. Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva | |||||||||||||||||||
8. Filip I, kralj Kastilje | |||||||||||||||||||
17. Marija, vojvotkinja Burgundije | |||||||||||||||||||
4. Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva | |||||||||||||||||||
18. Ferdinand II, kralj Aragona i Kastilje | |||||||||||||||||||
9. Ivana, kraljica Kastilje i Aragona | |||||||||||||||||||
19. Izabela I, kraljica Kastilje | |||||||||||||||||||
2. Karlo II, nadvojvoda Austrije | |||||||||||||||||||
20. Kazimir IV, kralj Poljske | |||||||||||||||||||
10. Vladislav II, kralj Ugarske i Češke | |||||||||||||||||||
21. Elizabeta Austrijska | |||||||||||||||||||
5. Ana Jagelović | |||||||||||||||||||
22. Gaston od Foixa | |||||||||||||||||||
11. Ana od Foixa | |||||||||||||||||||
23. Katarina Navarska | |||||||||||||||||||
1. Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva | |||||||||||||||||||
24. Albert IV, vojvoda Bavarije | |||||||||||||||||||
12. Vilim IV, vojvoda Bavarije | |||||||||||||||||||
25. Kunigunda Austrijska | |||||||||||||||||||
6. Albert V, vojvoda Bavarije | |||||||||||||||||||
26. Filip I, markgrof Badena | |||||||||||||||||||
13. Marija Badenska | |||||||||||||||||||
27. Elizabeta Palatinska | |||||||||||||||||||
3. Marija Ana Bavarska (1551–1608) | |||||||||||||||||||
28. Filip I, kralj Kastilje (= 8.) | |||||||||||||||||||
14. Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva (= 4.) | |||||||||||||||||||
29. Ivana, kraljica Kastilje i Aragona (= 9.) | |||||||||||||||||||
7. Ana Austrijska | |||||||||||||||||||
30. Vladislav II, kralj Ugarske i Češke (= 10.) | |||||||||||||||||||
15. Ana Jagelović (= 5.) | |||||||||||||||||||
31. Ana od Foixa (= 11.) | |||||||||||||||||||
Vladarske titule | ||
---|---|---|
Prethodnik: Karlo II |
Nadvojvoda Unutrašnje Austrije 1590-1637 |
Nasljednik: Ferdinand III |
Prethodnik: Matija (II) |
Car Svetog Rimskog Carstva Kralj Ugarske Kralj Hrvatske 1619-1637 | |
Prethodnik: Albert VII |
Nadvojvoda Gornje i Donje Austrije 1619-1637 | |
Nadvojvoda Prednje Austrije 1619-1623 |
Nasljednik: Leopold V
| |
Prethodnik: Matija |
Kralj Češke 1617-1619 |
Nasljednik: Fridrik
|
Prethodnik: Fridrik |
Kralj Češke 1620-1637 |
Nasljednik: Ferdinand III |