Razlika između verzija stranice "Carl Friedrich Gauß"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: su:Carl Friedrich Gauss
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: ms:Carl Friedrich Gauss
Red 101: Red 101:
[[mn:Карл Фридрих Гаусс]]
[[mn:Карл Фридрих Гаусс]]
[[mr:कार्ल फ्रीदरिश गाउस]]
[[mr:कार्ल फ्रीदरिश गाउस]]
[[ms:Carl Friedrich Gauss]]
[[mwl:Carl Friedrich Gauss]]
[[mwl:Carl Friedrich Gauss]]
[[nl:Carl Friedrich Gauss]]
[[nl:Carl Friedrich Gauss]]

Verzija na dan 14 novembar 2011 u 09:59

Johann Carl Friedrich

Carl Friedrich Gauss (1777-1855) je bio jedan od najvećih matematičara svih vremena.

Carl se bavio naprednom matematikom dok je još bio veoma mlad, a kasnije je postao profesor na univerzitetu u Njemačkoj. Za vrijeme svog dugog života otkrio je toliko mnogo novih ideja u aritmetici, geometriji i algebri, pa su ga nazvali "matematičkim divom".

Gauss bio je njemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, elektrostatiku, astronomiju i optiku. Poznat kao "princ matematičara" i "najveći matematičar od davnina", Gauss je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke i smatra se jednim od najutjecajnijih matematičara u historiji.[1]

Gauss je bio čudo od djeteta, o čemu svjedoče brojne anegdote koje se tiču njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti koja se mogla primijetiti još u vrijeme dok je imao dvije godine. Do svojih prvih matematičkih otkrića došao je kao tinejdžer. Završio je Disquisitiones Arithmeticae (Aritmetička istraživanja), svoje najznačajnije djelo, kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine, iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a dao joj je oblik koji i danas ima.

Biografija

Gaus je rano pokazao svoju matematičku darovitost. Poznata je anegdota koja kaže da je jednom prilikom Gausov učitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100, vjerovatno da bi "zaposlio učenike". Na njegovo veliko iznenađenje, Gaus (koji je tada imao 7 godina) odmah je donio svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematičar to riješio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,...,97,98,99,100, čije je članove trebalo sabrati, uočio je izvjesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98, i tako dalje, uvijek dobije zbir 101. Takvih parova ima tačno 50. Otuda je traženi zbir jednak 50×101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.

Reference

  1. ^ Danington, Voldo (maj, 1927). "Stopedesetogodišnjica rođenja K. F. Gausa". Scientific Monthly XXIV: 402–414. Obiman biografski članak.


Nedovršeni članak Carl Friedrich Gauß koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA