Razlika između verzija stranice "Dijamant"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: su:Berlian |
m r2.7.2) (robot dodaje: za:Cuenqsig |
||
Red 149: | Red 149: | ||
[[yi:בריליאנט]] |
[[yi:בריליאנט]] |
||
[[yo:Díámọ̀ndì]] |
[[yo:Díámọ̀ndì]] |
||
[[za:Cuenqsig]] |
|||
[[zh:钻石]] |
[[zh:钻石]] |
||
[[zh-min-nan:Soān-chio̍h]] |
[[zh-min-nan:Soān-chio̍h]] |
Verzija na dan 15 novembar 2011 u 15:46
Dijamant | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | Minerali samorodnih elemenata |
Hemijska formula | C |
Identifikacija | |
Molekularna težina | 12,01 g/mol |
Boja | Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena |
Kristalni habitus | Oktaedarski |
Kristalni sistem | Kubični |
Kalavost | 111 savršena |
Tvrdoća | 10 |
Indeks prelamanja | 2,4175–2,4178 |
Ogreb | bijel |
Gustoća | 3,5-3,53 g/cm3 |
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.