Razlika između verzija stranice "Gustoća"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
Interwiki |
||
Red 1: | Red 1: | ||
⚫ | |||
'''Gustoća''' je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica [[kilogram po metru kubnom]] ['''kg/m<sup>3</sup>''']. Važi, dakle, |
'''Gustoća''' je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica [[kilogram po metru kubnom]] ['''kg/m<sup>3</sup>''']. Važi, dakle, |
||
Red 17: | Red 16: | ||
Mjerna jedinica specifičnog volumena je ['''m<sup>3</sup>/kg''']. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u [[Termodinamika|termodinamici]]. |
Mjerna jedinica specifičnog volumena je ['''m<sup>3</sup>/kg''']. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u [[Termodinamika|termodinamici]]. |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Termodinamika]] |
[[Kategorija:Termodinamika]] |
||
[[Kategorija: Fizikalne veličine]] |
[[Kategorija: Fizikalne veličine]] |
||
[[af:Digtheid]] |
|||
[[als:Dichte]] |
|||
[[ar:كتلة حجمية]] |
|||
[[bg:Плътност]] |
|||
[[ca:Densitat]] |
|||
[[cs:Hustota]] |
|||
[[da:Massefylde]] |
|||
[[en:Density]] |
|||
[[eo:Denseco]] |
|||
[[es:Densidad (física)]] |
|||
[[et:Tihedus]] |
|||
[[fa:چگالی]] |
|||
[[fi:Tiheys]] |
|||
[[fr:Densité]] |
|||
[[he:צפיפות החומר]] |
|||
[[io:Denseso]] |
|||
[[is:Eðlismassi]] |
|||
[[it:Densità]] |
|||
[[ja:密度]] |
|||
[[lt:Tankis]] |
|||
[[lv:Blīvums]] |
|||
[[ms:Ketumpatan]] |
|||
[[nl:Dichtheid]] |
|||
[[no:Tetthet]] |
|||
[[pl:Gęstość]] |
|||
[[pt:Massa volúmica]] |
|||
[[ro:Densitate]] |
|||
[[ru:Плотность вещества]] |
|||
[[sl:Gostota]] |
|||
[[sr:Густина]] |
|||
[[sv:Densitet]] |
|||
[[th:ความหนาแน่น]] |
|||
[[tr:Yoğunluk]] |
|||
[[uk:Густина]] |
|||
[[zh:密度]] |
Verzija na dan 20 septembar 2006 u 07:36
Gustoća je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica kilogram po metru kubnom [kg/m3]. Važi, dakle,
Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.
Gustoća nikada nije nepromjenjiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to važi za sve tvari u svim agregatnim stanjima. Za plinovito agregatno stanje gustoća ovisi i o pritisku koji vlada u tom plinu.
U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati pritisak, a kod čvrstih tvari će se pojaviti naprezanje. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena.
Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne važi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je voda. Voda je najgušća na temperaturi od 4°C, a u skrućenom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi.
Veličina usko povezana s gustoćom je specifični volumen. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća
Mjerna jedinica specifičnog volumena je [m3/kg]. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u termodinamici.
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |