Razlika između verzija stranice "Gustoća"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kahriman (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Interwiki
Red 1: Red 1:
{{FizikaPortal}}
'''Gustoća''' je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica [[kilogram po metru kubnom]] ['''kg/m<sup>3</sup>''']. Važi, dakle,
'''Gustoća''' je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica [[kilogram po metru kubnom]] ['''kg/m<sup>3</sup>''']. Važi, dakle,


Red 17: Red 16:


Mjerna jedinica specifičnog volumena je ['''m<sup>3</sup>/kg''']. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u [[Termodinamika|termodinamici]].
Mjerna jedinica specifičnog volumena je ['''m<sup>3</sup>/kg''']. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u [[Termodinamika|termodinamici]].


{{FizikaPortal}}


[[Kategorija:Termodinamika]]
[[Kategorija:Termodinamika]]
[[Kategorija: Fizikalne veličine]]
[[Kategorija: Fizikalne veličine]]


[[af:Digtheid]]
[[als:Dichte]]
[[ar:كتلة حجمية]]
[[bg:Плътност]]
[[ca:Densitat]]
[[cs:Hustota]]
[[da:Massefylde]]
[[en:Density]]
[[eo:Denseco]]
[[es:Densidad (física)]]
[[et:Tihedus]]
[[fa:چگالی]]
[[fi:Tiheys]]
[[fr:Densité]]
[[he:צפיפות החומר]]
[[io:Denseso]]
[[is:Eðlismassi]]
[[it:Densità]]
[[ja:密度]]
[[lt:Tankis]]
[[lv:Blīvums]]
[[ms:Ketumpatan]]
[[nl:Dichtheid]]
[[no:Tetthet]]
[[pl:Gęstość]]
[[pt:Massa volúmica]]
[[ro:Densitate]]
[[ru:Плотность вещества]]
[[sl:Gostota]]
[[sr:Густина]]
[[sv:Densitet]]
[[th:ความหนาแน่น]]
[[tr:Yoğunluk]]
[[uk:Густина]]
[[zh:密度]]

Verzija na dan 20 septembar 2006 u 07:36

Gustoća je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica kilogram po metru kubnom [kg/m3]. Važi, dakle,

Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.

Gustoća nikada nije nepromjenjiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to važi za sve tvari u svim agregatnim stanjima. Za plinovito agregatno stanje gustoća ovisi i o pritisku koji vlada u tom plinu.

U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati pritisak, a kod čvrstih tvari će se pojaviti naprezanje. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena.

Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne važi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je voda. Voda je najgušća na temperaturi od 4°C, a u skrućenom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi.

Veličina usko povezana s gustoćom je specifični volumen. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća

Mjerna jedinica specifičnog volumena je [m3/kg]. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u termodinamici.