Razlika između verzija stranice "Nova Varoš"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio Palapa (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Bulwersator
m r2.6.4) (robot dodaje: sl:Nova Varoš
Red 73: Red 73:
[[pl:Nova Varoš]]
[[pl:Nova Varoš]]
[[sh:Nova Varoš]]
[[sh:Nova Varoš]]
[[sl:Nova Varoš]]
[[sr:Нова Варош]]
[[sr:Нова Варош]]
[[sv:Nova Varoš]]
[[sv:Nova Varoš]]

Verzija na dan 8 januar 2012 u 02:39

Nova Varoš
Nova Varoš
Nova Varoš
Lokacija {{{službeno_ime}}}
DržavaŠablon:ZD-S Srbija
OkrugZlatiborski okrug
OpćinaNova Varoš
Površina
 • Ukupno581 km2
Stanovništvo (2002)
 • Ukupno10.335
Poštanski broj31 320
Pozivni broj+381 33
Veb-sajtwww.novavaros.com

Nova Varoš je grad i sjedište istoimene općine u Srbiji. Nalazi se na sredini magistralnog puta BeogradBar, na nadmorskoj visini do 1000 m. Udaljena je od Beograda 280 km. Nad njom se izdiže planina Zlatar, dugačka 22 km i široka 12 km, sa najvišim vrhom od 1627m. Općina Nova Varoš obuhvata površinu od 584 km2, na kojoj živi 19.980 stanovnika.

Geografski gledano, Nova Varoš pripada području Sandžaka.

Historija

1469. godine u turskim dokumentima spominje se i nahija Barče, kao nahija Vlaha Sjenice ili kao drugo ime Barče. Četiri decenije kasnije, tačnije 1516. godine u ovoj nahiji se javlja Skender-pašina Varoš, nazvana tako po njenom osnivaču rumelijskom begler-begu, veziru Skender-paši Đenoljaninu koji je u vremenskom periodu od 1478-1505. godine u tri navrata bio i bosanski sandžak-beg. Skender-pašina Varoš, koja se od 1530. godine počinje zvati i Nova Varoš ili Barče, prema ovom dokumentu tek prvih godina XVIII vijeka dobija današnje ime Nova Varoš.

Kulturno historijski spomenici

Kulturno historijske spomenike predstavljaju crkvebrvnare po selima, zgrada stare škole u Radonji, crkva i džamija u Novoj Varoši i drugi.

Naseljena mjesta

Akmačići, Amzići, Bistrica, Božetići, Brdo, Bukovik, Burađa, Vilovi, Vraneša, Gornja Bela Reka, Gornje Trudovo, Debelja, Donja Bela Reka, Draglica, Draževići, Drmanovići, Jasenovo, Komarani, Kućani, Ljepojevići, Miševići, Negbina, Nova Varoš, Ojkovica, Radijevići, Radoinja, Rutoši, Seništa, Tisovica, Trudovo, Čelice i Štitkovo.

Industrija

U Kokinom Brodu, 11 kilometara sjeverno od Nove Varoši ka Zlatiboru, podignuta je velika brana i tako je u dolini Uvca stvoreno Zlatarsko jezero dugačko 30km, sa akumulacijom od preko 400 miliona kubnih metara vode. Struju proizvode hidrocentrale “Uvac”, “Kokin Brod”, “Bistrica” i “Potpeć”. Ukupna proizvodnja je oko 800 miliona kilovat sati godišnje. U općini posluje oko 100 preduzeća i 450 radnji, a zaposleno je 5.500 stanovnika.

Poljoprivreda

Poljoprivredu karakteriše razvijeno stočarstvo, proizvodnja mliječnih proizvoda, od kojih je najpoznatiji zlatarski sir. Značajni poljoprivredni potencijali postoje u razvoju voćarstva, pčelarstva i otkupu i preradi šumskih plodova. Poljoprivrednu površinu čini 57,10% ukupne površine općine, a šumskom zemljištu pripada 33,85%.

Turizam

Dosta pažnje poklanja se razvoju zdravstvenog i komercijalnog turizma, za koji postoje dobri preduslovi, koji se ogledaju u ljepotama i drugim prirodnim vrijednostima planine Zlatar i akumulacionih jezera. Jedna od izuzetnih prirodnih rijetkosti je bjeloglavi sup, čije je stanište u kanjonu rijeke Uvac.

Također pogledajte

Vanjski linkovi