Razlika između verzija stranice "Guam"

Guam Guam
Zastava	Grb
	Položaj Guama na karti Položaj Guama
Država	Šablon:ZD-S SAD
Glavni grad	Hagåtña;
Službeni jezik	engleski i čamoro
Upravni oblik	Američka ostrvska teritorija
• Guverner	Felix Perez Camacho
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno	541.3 km2
Stanovništvo
• Ukupno	173456
Pozivni broj	+1 671
Veb-sajt	www.guam.gov

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 24 januar 2012 u 10:53

Guam (na chamorru: Guåhan) je ostrvo na zapadnom Tihom okeanu. Organizirana je kao ostrvska teritorija SAD-a. Domorodačko stanovništvo su Chamorri. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina.

Glavni grad je Hagåtña, (Agaña). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana).

Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.

Historija

Guamova historija kao kolonije je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od Magellanove posjete 1521., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim ostrvima, kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon bitke kod Guama u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u Marijanima i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i Saipan i Tinian). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen "Organic Act of 1950", američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici.

Šablon:Političke podjele Sjedinjenih Američkih Država
Nedovršeni članak Guam koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Red 18: / Red 18: @@
 | komentar                       =
 |}}
-'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je ostrvo na zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.
+'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je ostrvo na zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Državane|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina.
+Glavni grad je [[Hagatna|Hagåtña]],  (''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a).
-Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina.
+Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.
-Glavni grad je [[Hagatna|Hagåtña]], bivša '''Agana''' (pisano ''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a).
-Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine ostrva. [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.
 == Historija ==
-Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magelan|Magellanove]] posjete [[1521]]., kada je isti putovao oko svijeta.
+Guamova historija kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od [[Ferdinand Magelan|Magellanove]] posjete [[1521]]., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]]. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.
-Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]].
-Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernim Marijanskim ostrvima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.
 SAD su preuzele vlast nad ostrvom [[1898]]. nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u [[Marijani]]ma i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema [[Filipini]]ma.
@@ Red 49: / Red 43: @@
 {{stub-geog}}
-[[Kategorija:Guam| ]]
+[[Kategorija:Guam|*]]
-[[Kategorija:Ostrva]]
+[[Kategorija:Američka ostrva]]
 [[Kategorija:Ostrvske teritorije SAD-a]]