Razlika između verzija stranice "Drugi nikejski sabor"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: kk:Никей соборы
Red 27: Red 27:
[[an:Segundo Concilio de Nicea]]
[[an:Segundo Concilio de Nicea]]
[[be-x-old:Другі Нікейскі сабор]]
[[be-x-old:Другі Нікейскі сабор]]
[[bg:Седми вселенски събор в Никея]]
[[ca:Segon Concili de Nicea]]
[[ca:Segon Concili de Nicea]]
[[cs:Druhý nikajský koncil]]
[[cs:Druhý nikajský koncil]]

Verzija na dan 4 februar 2012 u 06:29

Drugi Nicejski sabor
Datum 787
Priznaju Katoličanstvo, Pravoslavlje
Prethodni sabor (Katoličanstvo) Treći Carigradski sabor
(Pravoslavlje) Trulski sabor
Sljedeći sabor Četvrti Carigradski sabor
Sazvao/la Carica Irena
Predsjedovao/la Carica Irena
Broj otaca 350 (dva papinskih predstavnika)
Teme rasprave Ikonoborstvo
Dokumenti i izjave odobrano poštovanje ikonima
Hronološki spisak Ekumenskih sabora

Drugi Nicejski sabor, održan u Niceji od septembra do oktobra 787, sazvala je carica Irena, namjesnica Konstantina VI, da bi se izjasnilo o kultu poštovanja ikona.

Lav III Isavrijanac izdaje 727. godine edikt kojim zabranjuje poštovanje ikona i načelno slikovito predstavljanje, smatrajući to pravim idolopoklonstvom. Car imenuje ikonobornog patrijarha, a od pape Grigorija Š, koji bijaše izopćio ikonoborce, izuzima pokrajinu Ilirik ispod papske nadležnosti i predaje ga pod nadležnost Carigrada. Njegov nasljednik Konstantin IV Kopronim saziva Sabor 754. godine u Carigradu,koji osuđuje poštovanje ikona i isključuje ikonofile, uključujući i Jovana Damaskina, najljućeg branioca poštovanja ikona. Carica Irena, podrškom patrijarha Tarasija i pristankom pape Adrijana I, saziva drugi Sabor, također u Niceji (350 otaca), koji poništava odluke Sabora iz 754. godine i formuliše učenje da predmet poštovanja jeste ličnost predstavljena na ikoni, i da treba praviti razliku između obožavanja (λατρεια), koje priliči samo Bogu, i poštovanja (προσκυνησις) koje dolikuje svetima. Sabor nisu prihvatile Crkve u carstvu Karla Velikog (Njemačka, Francuska, Španija). Sabor u Frankfurtu 794. godine i Karlovske knjige izjašnjavaju se protiv poštovanja ikona.

Uz svu otvorenu opoziciju patrijarha Nikifora, Teodora Studita i načelno monaha, ikonoborstvo opstaje blagodareći otvorenom gonjenju Pravoslavnih od strane bizantijskih careva. Tek pod caricom Teodorom kult ikona ponovo je uspostavljen (842); u spomen na taj događaj ustanovljena je Nedelja Pravoslavlja, prve nedelje Uskršnog posta. Ikonoborstvo je poslednja jeres koja je bila predmet ekumenskog sabora.

Vanjski linkovi



Ekumenski sabori
Katolički i Pravoslavni Prvi nikejski sabor (325) | Prvi carigradski sabor (381) | Efeški sabor (431) | Kalcedonski sabor (451)| Drugi carigradski sabor (553) | Treći carigradski sabor (680–681)| Trulski sabor (692)| Drugi nikejski sabor (787) | Četvrti carigradski sabor (869-870)
Pravoslavni Peti carigradski sabor (1341–1351)| Jerusalemski sabor (1672)
Katolički Sabor u Sutri | Prvi lateranski sabor | Drugi lateranski sabor | Lateran | Četvrti lateranski sabor | Prvi sabor u Lyonu | Drugi sabor u Lyonu | Sabor u Beču | Sabor u Pisi | Sabor u Konstanci | Sabor u Sieni | Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci | Peti latersanski sabor | Tridentinski sabor | Prvi vatikanski sabor | Drugi vatikanski sabor