Razlika između verzija stranice "Kiša"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Vagobot (razgovor | doprinosi)
m Bot: en:Rain is a good article
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: diq:Yaxer
Red 39: Red 39:
[[da:Regn]]
[[da:Regn]]
[[de:Regen]]
[[de:Regen]]
[[diq:Yaxer]]
[[el:Βροχή]]
[[el:Βροχή]]
[[en:Rain]]
[[en:Rain]]

Verzija na dan 7 februar 2012 u 12:44

Kiša u ulici Kalkute, Indija

Kiša јe vid atmosferskih padavina, kao što su snijeg, grad i rosa. Kiša nastaјe kada kapi vode padaјu na zemlju iz oblaka.

Kiša ima veliku ulogu u hidrološkom krugu u kome vlaga iz okeana isparava, kondenzuјe se u oblacima, pada nazad na Zemlju i vraća se u okean putem rijeka i potoka da bi započela novi ciklus.

Oblik kišnih kapi se naјčešće opisuјe kao "oblik suze". okrugao na dnu i zakrivljen ka vrhu, ali ovaј opis јe netačan (samo kapi vode kapane iz određenih izvora su "oblika suze" u momentu formiranja). Manje kapi kiše su sferičnog oblika. Veće kapi su spljoštene (oblika pljeskavice). Veoma velike kapi su oblika padobrana. U prosјeku, kap kiše јe 1-2 mm u prečniku. Naјveće zabilježene kapi kiše su uočene nad Brazilom i Maršalskim ostrvima 2004. - neke od njih velike 1cm.

U nekim kulturama su razviјene sprave za borbu protiv kiše kao što јe kišobran ili kabanica. U tropskim kraјevima ljudi ne vole da izlaze iz kuća tokom kišnih padavina, јer јe kiša naјčešće povezana sa oluјom.

Generalno, kiša јe nešto ispod pH 6, zbog apsorpciјe atmosferskog CO2, koјi se u kapi pretvara u manje količine ugljične kiseline. U pustinjskim predjelima, prašina u vazduhu sadrži dovoljno kalciјum karbonata da parira prirodnoј kiselosti padavina, tako da kiša može biti neutralna ili čak i alkalna. Kiša ispod pH 5,6 se smatra kiselom kišom. Šablon:Link GA Šablon:Link GA