Razlika između verzija stranice "Henri Becquerel"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: km:អង់រី បិកកឺរ៉ែល |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-\[\[Kategorija\:([0-9]+) ro(.)enja\| +[[Kategorija:\1 ro\2eni|, -\[\[Kategorija\:([0-9]+) smrti\| +[[Kategorija:\1 umrli|) |
||
Red 29: | Red 29: | ||
[[Kategorija:Muškarac|Becquerel, Antoine Henri]] |
[[Kategorija:Muškarac|Becquerel, Antoine Henri]] |
||
[[Kategorija:1852 |
[[Kategorija:1852 rođeni|Becquerel, Antoine Henri]] |
||
[[Kategorija:1908 |
[[Kategorija:1908 umrli|Becquerel, Antoine Henri]] |
||
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Becquerel, Antoine Henri]] |
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Becquerel, Antoine Henri]] |
||
[[Kategorija:Francuski fizičari|Becquerel, Antoine Henri]] |
[[Kategorija:Francuski fizičari|Becquerel, Antoine Henri]] |
Verzija na dan 19 februar 2012 u 00:11
Henri | |
---|---|
Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. decembar 1852. - Le Croisic, 25. august 1908.) bio je francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Becquerel se rodio u Parizu u obitelji, koja je zajedno sa njim i njegovim sinom dala četiri generacije naučnika. Nauku je studirao u École Polytechnique, a inženjering u École des Ponts et Chaussées. Inženjer mostova i autocesta postao je 1894.
Radioaktivnost je slučajno otkrio proučavajući uranijevu sol 1896. Proučavajući rad Wilhelma Conrada Röntgena, Becquerel je spakirao flurescentni mineral, potassium uranyl sulfate, fotografske zdjelice i crni materijal za eksperimnet sa suncem. No, prije odluke za eksperiment otkrio je da su zdjelice potpuno izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim zdjelicama ponovo ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan.Nobelovu nagradu koju je dobio 1903. podijelio je sa Pierrom i Marie Curie zbog: "izvanrednih usluga koje je napravio sa otkrićem radioaktivnosti". Académie des Sciences ga je izabrala za privremenog sekretara 1908, godine njegove smrti. Preminuo je u Le Croisicu u 55. godini života.
Mjerna jedinica za radioaktivnost, bekerel (Bq) nazvana je po njemu; a tu su još i Becquerelovi krateri na Mjesecu i Marsu.