Razlika između verzija stranice "Albert Speer"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Vagobot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Interwiki za izabrane članke za en:Albert Speer
m Bot: Automatska zamjena teksta (-\[\[Kategorija:([0-9]+) ro(.)enja\]\]\r\n +, -\[\[Kategorija:([0-9]+) ro(.)eni\]\]\r\n +, -\[\[Kategorija:([0-9]+) smrti\]\]\r\n +, -\[\[Kategorija:([0-9]+) umrli\]\]\r\n +)
Red 52: Red 52:


[[Kategorija:Muškarac|Speer,Albert]]
[[Kategorija:Muškarac|Speer,Albert]]
[[Kategorija:1905 rođenja]]
[[Kategorija:1981 smrti]]
[[Kategorija:Njemački arhitekti|Speer,Albert]]
[[Kategorija:Njemački arhitekti|Speer,Albert]]
[[Kategorija:Njemački ministri|Speer,Albert]]
[[Kategorija:Njemački ministri|Speer,Albert]]

Verzija na dan 20 februar 2012 u 00:42

Albert

Albert Speer (19. mart 1905-1. septembar 1981) je bio zloglasni nacistički oligarh i sudionik suđenja u Nürnbergu. Po zanimanju je bio arhitekt. Rođen je u njemačkom gradu Mannheimu. Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.

1927. godine postao je pomoćnik Heinricha Tessenowa. Tessenow se nije slagao sa politikom nacizma, ali studenti kojima je Speer triput sedmično držao seminarsku nastavu jesu, pa je prisustvovao jednom skupu nacista 1930. godine.

Oduševljen likom i djelom Adolfa Hitlera, prisustvovao je još nekim skupovima koje je vodio Goebbels.

1931. godine se ženi i pristupa Nacističkoj stranci.

1932. obnavlja ministarstvo propagande.

1934. postaje glavni arhitekt Stranke.

1937. na Međunarodnoj izložbi osvaja zlatnu medalju.

Navodno je deportirao Židove iz njihovih domova da bi stvorio mjesta za svoje građevine.

1942. postaje ministar ratne proizvodnje. Koristio je i prisilni rad. Nekoliko puta je namjeravao ubiti Hitlera, ali je zbog niza razloga odustao od tog čina.

Nakon hapšenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni Berlin.

U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. 1966. pušten je iz zatvora[1]. To je bio veliki medijski događaj. Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu.

Umro je u 76. godini života od moždanog krvarenja u Londonu.

Reference

  1. ^ The Houghton Mifflin dictionary of biography, Houghton Mifflin Harcourt, 2003, ISBN 061825210X str. 1430

Šablon:Osuđenici u Nürnberškim procesima Šablon:Link FA Šablon:Link FA