Razlika između izmjena na stranici "Filatelija u Bosni i Hercegovini"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
m
Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image)
m (Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image))
 
Prva poštanska marka izlazi [[1. juli|1. jula]] [[1879]]. godine. Na marki se nalazi dvoglavi orao sa [[grb]]om. Upotreba poštanskih maraka od [[1879]]. do [[1908]]. pored BiH obuhvata i područje [[Sandžak]]a ([[njemački jezik|njemački]]: Sandschak Novipazar) koji potpada pod vojnu upravu [[Austro-Ugarska|Austrijske monarhije]]. U to doba je bilo neuobičajeno da vojna pošta, koja je bila pod upravom ministarstva rata, koristi civilnu poštu, što je bio slučaj u BiH. Zbog problema sa jezikom, austrijska pošta se odlučila za izdavanje maraka bez ikakvog natpisa, sa ciljem da ukaže na ravnopravnost jezika i [[kultura]] u tom relativom osjetljivom području. Do [[1900]]. godine koristi se austrijski gulden (Forint) sa podjelom na 100 novčića (Kreuzer). Od [[1900]]. godine u upotrebi je [[kruna]] ([[njemački jezik|njemački]]: Krone) sa podjelom na 100 helera ([[njemački jezik|njemački]]: Heller). Prva serija je izdata u devet različitih vrijednosti u devet [[boja]] i to 1, 2, 3, 5, 10, 15, 25, 20, i ½ novčića. Vrijednost je prikazana u gornjem lijevom i desnom uglu.
[[Datoteka:Au2.jpg|thumbmini|leftlijevo|300px|Serija od tri marke izdata [[1917]]. sa likom ubijenog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] i njegove žene Sophije. Na prvoj marki je nacrt [[crkva|crkve]] posvećene Sophiji koja nikad nije izgrađena.]]
Postoje mnogobrojne varijante koje se razlikuju po kvalitetu i vrsti tiska, [[nazubljenje|nazubljenju]] i [[vodeni žig|vodenom žigu]]. Sve marke su štampane u Državnoj štampariji u [[Beč]]u. Tek [[1906]]. godine izlazi prva serija sa natpisom na njemačkom ''Bosnien-Herzegowina''. Serija se sastoji od šesnaest maraka sa motivima iz BiH. Na markama su prikazani [[grad]]ovi, [[rijeka|rijeke]], kao i tipična transportna sredstva za to vrijeme. Gradovi kao [[Doboj]], [[Mostar]], [[Jajce]], [[Sarajevo]] sa motivima [[Baščaršija|Baščaršije]], tornjem Svetog Luke u [[Jajce|Jajcu]], kao i carem [[Franz Joseph I|Franz Josephom I]]. Autor serije je poznati austrijski slikar i grafičar [[Koloman Moser]]. Za to vrijeme ta serija maraka za Bosnu i Hercegovinu predstavlja revoluciju u filateliji, jer su se do tada pogotovo u Evropi štampale samo marke sa grbom cara ili kralja, te likovima aktualnih vladara. Pošto je prva isporuka nestala, austrijska [[štamparija]] se odlučila na hitno izdavanje druge serije, te tako nastaju marke sa nazubljenjem u vrijednostima od šest do dvanaest. Po nekim izvorima postoji i serija sa nazubljenjem pet, ali njeno nastajanje nije poznato.
 
==Socijalističko doba==
{{glavni|Filatelija u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Yu3.jpg|mini|150p|desno|Most u [[Višegrad]]u iz [[1967]]. godine]] [[Datoteka:Yu84.jpg|thumbmini|leftlijevo|200px|[[Jahorina]]]]
[[Datoteka:Yu84a.jpg|thumbmini|leftlijevo|200px|[[Sarajevo]] – Vratnik]]
U periodu Federativne narodne republike Jugoslavije ne postoje posebna izdanja u BiH, ali se počevši od ranih pedestih godina 20. vijeka pojavljuju motivi bosanskohercegovačkih gradova na markicama.
Postoje i izdanja sa narodnim nošnjama, danom ustanka, grbom i zastavom, ali su to najčešće izdanja za svih šest republika Jugoslavije. Značajna su i česta izdanja povodom Dana oslobođenja Sarajeva, kao i poznatih ličnosti iz historije. Tipično za ta izdanja je da [[Historija Bosne i Hercegovine|historija BiH]] iz perioda [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] nije mnogo zastupljena, dok je u drugim republikama to bio čest motiv. Također ni poznate osobe (poput književnika) iz osmanlijskog doba nisu nalazile mjesto na markama, mada su pisale o bh. narodu, čak i na tadašnjem narodnom jeziku. Običaji ili [[tradicija]] naroda iz BiH nisu se mnogo posmatrali s tog gledišta, osim ako bi to bilo povezano sa državama [[Srbija|Srbijom]] ili [[Hrvatska|Hrvatskom]], bilo iz srednjeg vijeka, bilo iz vremena osmanlijske vladavine.
 
===BH pošta===
[[Datoteka:Scannen0006.jpg|thumbmini|leftlijevo|150p|Prve poštanske marke za vrijeme [[Rat u BiH|Rata u BiH]], [[1993]].]]
U [[Sarajevo|Sarajevu]] [[27. oktobar|27. oktobra]] [[1993]]. izlazi serija od sedam maraka sa tadašnjim [[Grb BiH|grbom RBiH sa ljiljanima]]. Vrijednosti su od 100 do 50.000 dinara [[Bosanski dinar|(BHD)]] u tiražu od 50.000 kompleta. Postoje razna izdanja prvog dana, a marke su nenazubljene i nije poznato da li su bile u opticaju zbog ratnih zbivanja u Sarajevu. Mogu se naći mnogobrojna izdanja Prvog dana ([[FDC]]) sa prigodnim žigom i naslovom ''Suvenir'' ili sl. što ne odgovara standardima UPU, ali i tekstovi koji ukazuju na trenutnu situaciju u Sarajevu [[1993]]. godine. Zbog toga se često uzimaju ti prigodni listovi kao prve marke iz RBiH, mada je vrlo rijetko da su te marke uopšte bile u poštanskom prometu. Pojavljuju se i dalje ali bez žiga. [[1994]]. godine izlazi serija sa nenazubljenim markama sa motivima sarajevske zimske olimpijade [[1984]]. (deset godina od otvorenja) u vrijednosti od 50.000, 100.000 i 200.000 dinara.
 
 
===Hrvatska pošta Mostar===
[[Datoteka:Hb1.jpg|thumbmini|desno|150p|Prva poštanska marka [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[1993]].]]
 
[[1993]]. godine [[12. maj]]a izlazi prva serija maraka u Hrvatskoj pošti Mostar. Marka prikazuje kip [[Djevica Marija|Marije]] i [[crkva|crkvu]] u [[Međugorje|Međugorju]]. Vrijednost marke je 2.000 hrvatskih dinara. U dijelovima pod kontrolom [[HVO]]-a ([[Hercegovina]], [[Srednja Bosna]] i [[Bosanska Posavina]]) je u upotrebi [[hrvatski dinar]] već od [[1992]]. godine. Istovremeno se koriste i marke bivše Jugoslavije sa žigom ''Suverena Bosna i Hercegovina'' ili ''Suverena Herceg-Bosna''. Od 1993. godine do danas natpisi na poštanskim markama iz ovog područja se mijenjaju i to:
*'''A''' - za unutrašnju poštu,
*'''R''' - za preporučenu poštu.
[[Datoteka:GljiveRSbih.jpg|200p|thumbmini|desno|Gljive, [[2004]], Srpske pošte]]
[[Datoteka:Scannen0016.jpg|200p|thumbmini|desno|Pruga [[Višegrad]] - [[Mokra Gora]], [[2005]], Srpske pošte]]
Motivi su na početku većinom religiozne prirode, ali s vremenom Srpske pošte izdaju serije sa motivima flore i faune, [[nogomet]]a, mostova, olimpijade, [[književnost]]i sa likovima [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]], [[Meša Selimović|Meše Selimovića]], [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], [[Petar Kočić|Petra Kočića]] i [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] itd. Marke dostižu relativno visoku vijednost na evropskom tržištu kako zbog motiva tako i zbog niskog izdavačkog tiraža koji se kod nekih serija kreće od 10.000 do 14.000 komada, što je relativno mala količina. Sve marke nose natpis ''Република Српска'' i to ćirilicom, sve do [[2003]]. godine kad se počinje pojavljivati natpis ''Bosna i Hercegovina'', ali i dalje sa podnatpisom ''Republika Srpska''. Osim toga marke je moguće razlikovati po [[grb pošte Srpske|grbu Srpskih pošta]] koji je otiskan na svakoj marki. Pojedinačne marke su po pravilu u ćirilićnom pismu, dok marke u serijama se naizmjenično štampaju u latiničnom i ćirilićnom pismu .<ref>[http://www.filatelija.rs.ba/docs/pravilnik.pdf Pravilnik o izdavanju i distribuciji poštanskih maraka i vrijednosnica], Banja Luka, 2006. godina (PDF)</ref>
 
====Personalizirane marke====
 
[[Datoteka:Prijedor marka.jpg|desno|thumbmini|120px|Personalizirana marka općine Prijedor 2008.]]
Od 2007. godine Pošta Republike Srpske izdaje i personalizirane poštanske marke. Slijedeći trend drugih evropskih pošta (npr. Austrijske pošte), postoji mogućnost na zahtjev javne institucije, privatne firme ili osobe, izdavanja [[privatne marke|privatnih maraka]] sa željenim motivom. Motivi su mogući na vlastiti zahtjev i obično se izrađuju na osnovu fotografije. Grafičko rješenje je obično ponuđeno od pošte, no može se izabrati između dvije boje i to plave i žute, kao i dva oblika, okomiti i uspravni. Na markama su, pored željenih tekstova i tekstovi ''Bosna i Hercegovina'', ''Republika Srpska'', ''Pošte Srpske'', te grb srpskih pošta, kao i nominalna vrijednost. Marke su u opticaju i predstavljaju legalno sredstvo za naplatu poštarine u unutrašnjem prometu. Marketinškim potezom omogućeno je promicanje privatnih firmi, kao i drugih institucija. Nije poznato koji su kriteriji za odobravanje motiva, kao i čime je regulirano što je dozvoljeno na motivima poštanskih marki. Cijena izrade je ovisna od naručene količine i kreće se od 1,50 [[KM]] za količinu 20-50 komada, te 0,80 KM za količinu preko 1000 komada. [[Nominalna vrijednost]] markica je za sada 0,70 KM. (''Stanje 9/2008''). U filateliji se ove marke ne katalogiziraju u poznatim [[Katalog poštanskih maraka|katalozima]], kao npr. njemačkog izdavača [[Michel]], već obično u specijalnim katalozima. Do sada ove marke nisu katalogizirane ni u jednom poznatijem katalogu. Nije poznato količina izdatih markica, a do sada su izdate 13 različitih poštanskih marki. <ref> [http://www.postesrpske.com/page.php?id=46 Personalizirane marke Republike Srpske]</ref>
 
 
===Mješovita frankatura===
[[Datoteka:Frank BiH RS HP.jpg|desno|thumbmini|Mješovita frankatura na koverti Srpskih pošta, sa poštanskim markama BH pošte, Srpskih pošta i HP Mostar sa žigom 88300 Čapljina, pošte koja pripada HP Mostar]]
 
==Literatura==

Navigacija