Razlika između verzija stranice "Bosna (regija)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (Bot dodaje: fa:بوسنی (ناحیه)
Robbot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot mijenja: nl:Bosnië (gebied)
Red 66: Red 66:
[[mk:Босна (регион)]]
[[mk:Босна (регион)]]
[[ms:Bosnia (wilayah)]]
[[ms:Bosnia (wilayah)]]
[[nl:Bosnië]]
[[nl:Bosnië (gebied)]]
[[nn:Bosnia]]
[[nn:Bosnia]]
[[pl:Bośnia (region)]]
[[pl:Bośnia (region)]]

Verzija na dan 25 mart 2012 u 09:28

Navodna granica bh. podregije Hercegovine (svijetla boja).

Geografija

Današnja država Bosna i Hercegovina čini istovremeno i geografsku regiju poznatu pod imenom Bosna kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije Hercegovine ne postoje, kao ni ostalih podregija: Podrinja, Posavine i Krajine. Riječ je o podregijama (pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva središnjom Bosnom. Tako je ime Bosna i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Veći dio regije obuhvata Dinaride. Proteže se na sjever do južne granice Panonske nizije, sa rijekama Savom i Drinom kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

Historija

(pogledajte Historija Bosne i Hercegovine)

Bosanska kraljevina je od 1320-ih obuhvatala region Bosne, odnosno uključivala i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio Osmanlijskog carstva tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine 19. vijeka obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. Eyalet Bosna uspostavljena je 1527, [1](en) [2](en) nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u Pashaluk Bosna koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u Vilayet Bosna. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,[3](en) tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime "Bosna i Hercegovina" 1853. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i Hrvatska preimenovana u "Hrvatska, Slavonija i Dalmacija". Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog kolonijalnog imena odnosno statusa.

Klima

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: mediteranski te kontinentalni.

Poznate ličnosti

  • Književnost:

Ivo Andrić, Musa Ćazim Ćatić, Irfan Horozović, Miljenko Jergović, Hasan Kikić, Skender Kulenović, Safet Plakalo, Izet Sarajlić, Meša Selimović, Abdulah Sidran, Derviš Sušić.

  • Film i teatar:

Benjamin Filipović, Ademir Kenović, Sulejman Kupusović, Zaim Muzaferija, Mustafa Nadarević, Danis Tanović, Srđan Vuletić, Pjer Žalica.

  • Muzika:

Silvana Armenulić, Željko Bebek, Halid Bešlić, Zdravko Čolić, Zaim Imamović, Dino Merlin, Kemal Monteno, Hanka Paldum, Davorin Popović, Nedžad Salković.

  • Sport:

Elvir Baljić, Elvir Bolić, Mirza Delibašić, Asim Ferhatović, Razija Mujanović, Predrag Nikolić, Ivica Osim, Safet Sušić, .

  • Historija i politika

Ban Borić, Ban Kulin, Tvrtko I Kotromanić, Stjepan II Kotromanić, Husein-kapetan Gradaščević, Mehmed Spaho, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac, Alija Izetbegović.

Turističke znamenitosti

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Bosna (regija) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Literatura