Razlika između verzija stranice "Olandska ostrva"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: tl:Kapuluan ng Åland
Chobot (razgovor | doprinosi)
m r2.6.5) (Bot dodaje: ckb:ئۆلەند
Red 61: Red 61:
[[br:Åland]]
[[br:Åland]]
[[ca:Illes Åland]]
[[ca:Illes Åland]]
[[ckb:ئۆلەند]]
[[cs:Ålandy]]
[[cs:Ålandy]]
[[da:Åland]]
[[da:Åland]]

Verzija na dan 3 april 2012 u 04:30

Ålandska ostrva
Landskapet Åland
Ahvenanmaan maakunta
Zastava Ålandskih ostrva Grb Ålandskih ostrva
Zastava Grb
Položaj Ålandskih ostrva na karti
Položaj Ålandskih ostrva
Država Šablon:ZD-F Finska
Glavni grad Mariehamn
Službeni jezik švedski
Upravni oblik Provincija
• Guverner
Peter Lindbäck
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
13517 km2
Stanovništvo
• Ukupno
27210 
Pozivni broj +358 18
Veb-sajt www.aland.ax

Alandska ostrva (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) su Finska ostrva između Baltičkog mora i Botničkog zaliva. Ostrva čine autonomnu i demilitarizovanu provinciju u Finskoj. Alandska ostrva čine Glavno ostrvo (švedski: Fasta Åland), sa 90% stanovništva, i istočni dio arhipelaga sa oko 6.500 ostrva na ulazu u Botnički zaljev.

Historija

Aland je jedan od teritorija koje je Rusija prisvojila od Švedske Fredrikshamnskim sporazumom 1809. godine i ostrva su postali dio poluautonomnog Velikog Vojvodstva Finske.

Kada su ostrva pripala Rusiji, Šveđani nisu uspjeli omogućiti dogovorom neprisutnost vojske na ostrvima. To nije bilo bitno samo Šveđanima, već je i Ujedinjeno Kraljevstvo bilo zabrinuto da će vojno prisustvo na ostrvima ugroziti njihov trgovački interes u regiji.

1832. godine Rusi su počeli praviti tvrđavu na ostrvu, Bomarsund. Tvrđava je osvojena i uništena od strane Francuza i Britanaca 1854. godine, kao dio operacije na Baltiku za vrijeme Krimskog rata. Sporazumom u Parizu 1856. godine, Alandska ostrva su postala demilitarizovana.

Za vrijeme građanskog rata u Finskoj 1918. godine, Švedske trupe su se umiješale u mirovne svrhe, između Ruskih trupa koje su bile na ostrvima i Bijelih i Crvenih trupa, koje su dolazile iz Finske. Za nekoliko tjedana, Švedske trupe su zamijenjene Njemačkim trupama pod odlukom Finske "bijele" vlade. Od 1917. godine, stanovnici ostrva su se pokušavali pripojiti svojoj matici, Švedskoj. Anketu za pripojenje Švedskoj, poduprijelo je 96,2% stanovnika. Švedski nacionalizam je rastao, kao što je u Finskoj raslo antišvedsko raspoloženje, kao i jako mišljenje protiv rusifikacije i borbe za autonomiju Finske. Zbog toga, nastajali su sukobi između stanovnika koji su govorili finski i švedskog govornog stanovništva u Finskoj, zbog čega su se stanovnici Alandskih ostrva pribojavali budućnosti u takvoj državi.

Uprkos tome, Finska nije bila spremna za okupaciju arhipelaga, i ponudili su autonomni status umjesto odcijepljenja. Ipak, stanovnici nisu prihvatili ponudu i takva neriješena situacija je došla pred Ligu naroda. Ta međunarodna organizacija je odlučila da Finska treba zadržati suverenitet, ali Alandska ostrva trebaju postati autonomna teritorija. Finska je imala obvezu osigurati stanovništvu Alanda pravo na švedski jezik, kao i pravo na vlastitu kulturu i lokalne običaje. Sporazumom je zagarantiran neutralni status arhipelaga, kao i zabranu bilo kakvog vojnog prisustva na ostrvima. Alandska ostrva se nalaze na strateško važnom položaju, na sjevernom ulazu u Štokholmsku luku, ulazu u Botnički zaliv, kao i neposrednoj blizini Finskog zaliva.

Alandski arhipelag se sastoji od oko 300 nenaseljenih ostrva i oko 80 naseljenih, kao i oko 6.000 sprudova. Ostrva su na istoku spojeno sa Turkulandski arhipelagom (finski: Turunmaan saaristo, švedski: Abolands skärgĺrd) koje se proteže prema jugoistočnoj obali Finske. Ostrva su uglavnom stjenovite građe, sa malo zemljane površine i oštrom klimom.

Površina ostrva čini oko 1.512 km˛. 90% stanovništva živi na Glavnom ostrvu (Fasta Ĺland), gdje se nalazi i glavni grad, Mariehamn. Glavno ostrvo je i najveće ostrvo sa površinom od 1.010 km˛ (70% teritorija Ĺlandskih ostrva), veliko je oko 50 km u smjeru sjever-jug i oko 45 km istok-zapad.

Za vrijeme političke krize na ostrvima, postojale su razne karte ostrva. Na švedskim kartama, veći dio stanovništa je prikazan na glavnom ostrvu, bez manjih ostrva prema Finskoj, kako bi izgledalo da su ostrva bliže Švedskoj. Na finskim kartama, ostrva su nacrtani kako se protežu prema Finskoj, i manja ostrva na istoku su prikazani većim, kako bi izgledalo da su ostrva bliže Finskoj. Stvarna karta pokazuje da je veća udaljenost od Švedske, nego od Finske.


Šablon:Link FA