Razlika između verzija stranice "Jugozapadna Azija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot mijenja: fa:غرب آسیا
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
Red 45: Red 45:
[[jv:Asia Kidul-kulon]]
[[jv:Asia Kidul-kulon]]
[[ka:დასავლეთი აზია]]
[[ka:დასავლეთი აზია]]
[[kk:Оңтүстік-батыс Азия]]
[[kn:ಪಶ್ಚಿಮ ಏಷ್ಯಾ]]
[[kn:ಪಶ್ಚಿಮ ಏಷ್ಯಾ]]
[[ko:서남아시아]]
[[ko:서남아시아]]

Verzija na dan 10 april 2012 u 17:32

Karta Jugozapadne Azije

Jugozapadna Azija obuhvata veliko područje od Egejskog mora i Sredozemlja do Afganistana, pa između Kaspijskog jezera i Crnog mora na sjeveru do Adenskog zaljeva na jugu. Radi se o velikom prostoru koji je rijetko naseljen što upućuje na to da su pogodni krajevi ograničeni. Za jugozapadnu Aziju često se kaže da pripada Bliskom Istoku. To nije jedinstven prostor, već se dijeli na arapski i izvanarapski svijet. U njemu se prepliću obilježja Azije, sjeverne Afrike i južne Evrope. Uz to, ovo je od davnina prostor tranzita između kontinenata,zbog čega i danas ima svjetsko značenje, pa se tu isprepliću interesi velikih svjetskih sila. Između država nalazimo velike razlike. Privredni razvoj u tom području su poremetili dugogodišnji vjerski i politički sukobi. Ovdje su i najveće zalihe nafte na svijetu, što je potaklo brz razvoj nekih zemalja.

Prirodno-geografska obilježja regije

Na krajnjem jugozapadu regije nalazi se Arapsko poluostrvo. Veći dio poluostrvaa je pustinjski.Naseljenost je neravnomjerna. Većina stanovništva je skoncentrisana u priobalnim područjima i u starim oazama. Suha područja u unutrašnjosti potpuno su nenaseljena. Prema sjeveru reljef prelazi u nizinski kraj Mesopotamije kroz koju teku rijeke Eufrat i Tigris. U blizini Sredozemnog mora, od sjevera prema jugu, prostire se Sirijsko-palestinska udolina u kojoj leži Mrtvo more.

Druga velika prirodna cjelina je lanac mladog nabranog gorja, koji je veza između planinskih masiva južne Evrope i Himalaja. Glavni smjer prostiranja tog lanca je od zapada prema istoku-od Male Azije između Crnog i Sredozemnog mora preko Armenske i Iranske visoravni sve do visokih planina Hindukuša i Pamira. Klima je suha: mediteranska, kontinentalna i pustinjska. Jugozapadna Azija je kolijevka najstarijih poznatih visokorazvijenih kultura: sumerska, babilonsko-asirska, feničanska, perzijska, arapska. Tu je također kolijevka monoteističkih religija: judaizam, islam, kršćanstvo.

Etnički sastav regije: semitsko hamitski narodi (Jevreji i Arapi)35%, iranska grupa naroda (Perzijci, Kurdi, Afganistanci) oko 35%. Ostatak čine turski narodi (Turci, Azerbejdžanci, Turkmeni, Uzbeci i Kirgizi), indo-evropski (Armeni) i kavkaski (Gruzini).

Suha, naftom bogata područja

Veći dio Jugozapadne Azije je vrlo suh pa je zbog toga poljoprivreda vezana uz navodnjavanje.Najprostranija područja navodnjavanja još od daleke prošlosti nalaze se u Mezopotamiji. Drugi izuzetno plodni dio regije je nizinski kraj od Perzijskog zaljeva do Sredozemlja tzv. Plodni polumjesec. U novije doba navodnjavana površina se mnogo povećala, a posebno se u tome ističe Izrael koji je sistemom kanala mnoga pustinjska područja pretvorio u plodne površine. U krajevima gdje nema navodnjavanja ljudi se uglavnom bave stočarstvom, najviše uzgojem sitne stoke. Najveće bogatstvo Jugozapadne Azije je nafta. Najveća područja crpljenja su uz Perzijski zaljev. Procjene su da se u ovoj regiji nalazi oko 40% svjetskih rezervi nafte. Naftno bogatstvo je sasvim promijenilo način života u ovim zemljama. Nekoliko naftnih šeika našlo se na popisu najbogatijih ljudi svijeta. Stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina i Katara imaju visok životni standard. Slabije plaćene poslove u tim zemljama obavljaju strani radnici. Stručnjaci iz inostranstva u tim zemljama grade najsavremenije ceste, škole i bolnice. Osim po tome ova je regija poznata i po dugogodišnjoj političkoj nesigurnosti. Najdugoročnije krizno žarište je Izrael i zemlje oko njega, a u novije vrijeme Irak te Afganistan na krajnjem rubu regije.